Geodetske usluge na teritoriji Beograda i okoline.
Legalizacija objekata Beograd
Legalizacija objekata je nuzan postupak. Svako želi svoj krov nad glavom. Često se, prilikom same gradnje, ne razmisli unapred o papirima koje je potrebno nabaviti. Tako nastaju nelegalizovani objekti, ili „divlja gradnja". Poznato je da ih u samom Beogradu ima dosta, otprilike jedan i po milion na teritoriji cele Srbije, među kojima je najviše kuća kao i stanova i to do 100 kvadrata.

Veoma važno je napomenuti da je nedavno donesen Zakon o ozakonjenu, koji će vlasnicima nelegalnih objekata omogućiti da po pre svega jednostavnijoj, a onda bržoj i jeftinijoj proceduri ozakone svoje kuće i stanove.
Zakon o ozakonjenu - šta predviđa?
Mnoge vlasnike zanima ovo pitanje. Pokušaćemo u najkraćim crtama da odgovorimo. Narodna Skupština je 20. novembra 2015. godine usvojila ovaj zakon. Njime je predviđeno da svi koji su do sada podneli zahtev za legalizaciju sa potpunom dokumentacijom samo uz plaćanje takse mogu da ozakone objekte.
Cena taksi za ozakonjenje kuća i stanova
Ovo je takođe bitan deo priče o legalizaciji i zanima najveći broj ljudi. Istaći ćemo da je taksa za ozakonjenje kuća i stanova do 100 kvadrata - 5000 dinara, do 200 kvm je 15000 dinara, a do 300 metara kvadratnih - 20000 dinara. Za sve objekte čija je površina veća od 300 kvadrata, cena takse je 50000 dinara.
Cena takse za ozakonjenje lokala i poslovnih objekata
Ovde je potrebno izdvojiti 250000 dinara ukoliko posedujete poslovni prostor do 500 metara kvadratnih, 500 000 dinara za prostore do 1000 kvadrata, i za više od 1500 m2 cena je tri miliona dinara.
Kako funkcioniše Zakon o ozakonjenju?
Ovaj zakon je najpre namenjen običnim ljudima, u većini slučajeva, građanima koji su lošijeg ekonomskog stanja, pa su bili prinuđeni da svoje kuće i objekte zidaju bez potrebnih dozvola.
Uz pomoć ovog zakona, vlasnici divljih objekata dobiće legalne kuće na koje će uredno plaćati porez. Odnosno, drugim rečima kazano, to su „čiste kuće" koje će moći da ostave u nasledstvo svojoj deci, unucima, ili će moći da ih koriste kao hipoteku za kredit.
Koje su posledice nepoštovanja Zakona o ozakonjenju?
Ovde posledice mogu biti veoma kobne, pa se vaša nelegalno podignuta kuća ili stan, mogu srušiti. Mnogo je jednostavniji i bolji način da se izvrši legalizacija objekta, sada sa novim pogodnostima.
To bi značilo da se svi stanovi, kuće, poslovni objekti, kao i pomoćni objekti, moraju legalizovati.
Interesantna je računica koja kaže da je po novom Zakonu legalizacija sada 571 put jeftinija procedura, jer je ranije bilo potrebno oko 2 858 000 dinara da bi se legalizovala kuća od 100 kvadrata. Sada vam je potrebno svega 5000 dinara. Razlika je, kao što se vidi iz priloženog, drastična, ali u vašu korist.
Obaveze za vlasnike koji nisu predali zahtev za legalizaciju
U prethodnom delu teksta, govorili smo o građanima koji su ovaj zahtev već predali. Ukoliko to niste učinili, takođe ćete imati pojednostavljenu proceduru za legalizaciju. Uz plaćanje takse i dokaz o vlasništvu, biće im potreban i još jedan jedini dokument a to je Izveštaj o zatečenom stanju objekta. Ovakav izveštaj može se izvaditi u svakom projektnom birou.
Legalizacija objekata u Kaluđerici
Opšte je poznata činjenica da je Kaluđerica, nadomak centra Beograda, „divlje naselje" i da kuće mahom nisu legalizovane. Kaluđerica ima epitet najvećeg „divljeg naselja" na Balkanu.
Uz pomoć novog Zakona o ozakonjenu, meštani Kaluđerice će moći lako, brzo i jeftino legalizuju svoje objekte, te da izbegnu sve negativne posledice koje se mogu dogoditi nepoštovanjem zakona.
Gde će otići novac od legalizacije?
Upravo zbog građana koji su svoje domove izgradili u skladu sa svim propisima i dozvolama, predviđeno je da čak 70% novca od takse za legalizaciju ide lokalnim samoupravama, dok će se preostalih 30% sliti u republički budžet. Novac opštine će se upotrebiti za komunalne projekte, a smisao je da vlasnici objekata koji su uradili legalizaciju na vreme i po zakonu, dobiju još lepši i sređeniji prostor za život i stanovanje.
Koji dokumenti su potrebni za dokazivanje vlasništva nad objektom?
Da bi građanin mogao da ozakoni svoju kuću, stan, garažu ili lokal, potrebno je dostaviti dokaz o odgovarajućem pravu nad građevinskim zemljištem, ili objektom.
Tu se podrazumeva:
- pravosnažna sudska presuda; ugovor o prenosu prava korišćenja, odnosno kupovini zemljišta; ugovor o kupovini objekta.
- ugovor o suinvestiranju izgradnje zdanja;
- pravosnažno rešenje o nasleđivanju.
Ukoliko ne postoji dokaz o vlasništvu, kako se može legalizovati objekat?
Ako stanari godinama žive u određenoj kući, a nemaju pri tome dokaz o vlasništvu, mogu da ozakone svoje objekte tako što će priložiti dokaz da su savesni korisnici - a to su plaćeni računi za porez, struju, komunalije.
Da li postoje građani koji su oslobođeni plaćanja takse?
Odgovor je da, a u te kategorije spadaju ljudi sa invaliditetom, korisnici socijalne pomoći kao i samohrani roditelji, uz uslov da su vlasnici kuća ili stanova do 100 kvm.
Postoje li objekti koji ne mogu biti ozakonjeni?
Ovo pitanje zanima mnoge vlasnike, pa ćemo ukratko pojasniti.
Ne mogu biti legalizovani objekti koji su izgrađeni na klizištima, zatim, objekti podignuti u prvom stepenu zaštite parkova prirode (osim kuća i vikendica), potom objekti izgrađeni u koritima reka, poletno-sletnih pista, u zoni zaštite kulturnih dobara, u vojnom kompleksu...

Zatim, ne mogu se legalizovati objekti koji su izgrađeni od materijala koji ne može garantovati sigurnost, kao što su na primer, kartonska naselja.
I na kraju, građani koji imaju pravosnažno rešenje kojim se odbija zahtev za legalizaciju.
Da li je moguća legalizacija stanova nastalih u nadgradnji ili pretvaranjem zajedničkog prostora u zgradi?
U današnje vreme, mnogo stanova je nastalo nadziđivanjem, pa se u postupku ozakonjenja dostavlja ugovor sa Skupštinom stanara.
Ukoliko zgrada nema formiranu Skupštinu stanara, dostavlja se saglasnost većine vlasnika na posebnim delovima zgrade.
Koliko košta izveštaj o zatečenom stanju?
Cena zavisi od kvadrature objekta ali i od samog projektnog biroa. Građanin koji podnosi dokumentaciju za ozakonjenje, tim novcem zapravo plaća izalazak na teren tima inženjera a to su arhitekte, elektroinženjeri, geometri i dr. Oni će potvrditi da je taj objekat funkcionalan i bezbedan za stanovanje.
Ukoliko nije izvađen vlasnički list, i taj deo posla može obaviti projektni biro. Ceo postupak traje od pet do deset dana, nakon čega se dobija kompletan izveštaj potreban za ozakonjenje.
Šta će biti sa građanima koji ne podnesu zahtev za legalizaciju?
Kao što smo naveli napred u tekstu, za takve objekte nadležni građevinski inspektor donosi rešenje o rušenju.
Rešenje o rušenju objekta se neće izvršiti do pravosnažnog okončanja postpka legalizacije.
Ukoliko ste vlasnik objekta u divljoj gradnji a pri tome ne pokrenete postupak ozakonjenja, te ne dobijete rešenje da vaš stan ili kuća, mogu biti upisani u zemljišne knjige, takav objekat će, nažalost, morati da bude srušen.
Legalizacija objekata - cena:
Taksa za ozakonjenje kuća i stanova do 100 kvadrata - 5000 dinara, do 200 kvm je 15000 dinara, a do 300 metara kvadratnih - 20000 dinara. Za sve objekte čija je površina veća od 300 kvadrata, cena takse je 50000 dinara.
Što se poslovnih objekata tiče, potrebno je platiti taksu od 250000 dinara ukoliko posedujete poslovni prostor do 500 metara kvadratnih, 500 000 dinara za prostore do 1000 kvadrata, i za više od 1500 m2 cena je tri miliona dinara.
*Cene su informativnog karaktera, za sve precizne informacije, predlažemo da kontaktirate firme ispod teksta.
Prikazano 1-8 od 8 rezultata
Filteri
Agencija Premer-Sja je Vaš najbolji izbor kada Vam zatrebaju geodetske usluge iz oblasti katastra, građevinasrtva i projektovanja.
Studio za geodetske poslove Intergeo obavlja kompletne geodetske usluge profesionalno, kvalitetno i u najkraćem mogućem roku.
Licencirana geodetska agencija XYZ ENGINEERING nudi inovativne i kvalitetne usluge iz oblasti geodezije.
Firma "Geosmart", nudi vam vrhunske usluge u izvodjenju poslova inzenjerske geodezije.
Firma Geo SLAJ nudi Vam kompletne geodetske usluge na teritoriji celog grada, uz najviši vid odgovornosti pri radu.
Geometar Goran iz Beograda može Vam pomoći ako Vam zatrebaju topografski plavovi, formiranje građevinskh parcela ili legalizacija objekata.
Projektni biro Design N pretvara vase zelje u stavrnost.
Usluge
Proizvodi i usluge




Legalizacija 05 krovne ravni - Design N
Legalizacija bespravno izgrađenog objekta. Prikaz idejnog rešenja za nacrt krova. Za legalizaciju i uknjižbu objekta koji je izgrađen bez prethodno izdate Građevinske dozvole potrebno je da predate dokumentaciju ODELjENjU ZA GRAĐEVINSKE POSLOVE, odsek za legalizaciju građevinskih objekata (pri opštini kojoj pripadate). UPIS U KATASTAR (upis vlasništva nad objektom): Skupština Srbije usvojila je 15. marta 2013. godine, Zakon o posebnim uslovima za upis prava svojine na objektima izgrađenim bez građevinske dozvole, koji će u subotu (16. mart 2013.) stupiti na snagu. Oni, koji po ranije važećim zakonima nisu podneli zahtev za legalizaciju, a izgradili su objekte do 11. septembra imaju rok od godinu dana da podnesu prijavu nadležnoj službi za katastar. Pravo upisa u katastar imaju oni koji su izgradili kuće do 300 kvadratnih metara, stanove i vikendice do 200, poslovni prostor i zanatske radnje do 100 i garaže do 30 kvadrata. Oni koji su zidali kuće na tuđem zemljištu upisuju pravo svojine na objektu, bez sticanja prava na parceli. Pravo svojine nad zemljištem može biti upisano u korist vlasnika objekta tek kada nadležnoj službi dostavi dokaz da je kupio parcelu. Ukoliko se u roku od dve godine ne reše imovinsko-pravni odnosi na parceli, vlasnik objekta je dužan da o svom trošku utvrdi zemljište za redovnu upotrebu objekta i vlasniku zemljišta isplati tržišnu cenu. Ako posle katastarske legalizacije vlasnik želi da proda objekat da bi u sudu overio kupoprodajni ugovor, mora da dostavi dokaz da je lokalnoj samoupravi isplatio naknadu za uređenje zemljišta. Oni koji su po do sada važećim zakonima podneli zahtev za legalizaciju nisu u obavezi da se prijave katastru, već će to uraditi nadležne službe lokalnih samouprava. Upis objekata u katastar košta u proseku oko 100 evra, detaljnije informacije možete dobiti kod nadležnih službi. Potrebno je još priložiti i geodetski snimak predmetnog građevinskog objekta, koji je obavezan dokument koji se uz zahtev podnosi službi katastra. Prema pravilniku, građevinska dozvola biće izdata naknadno i za objekte sa minimalnim stepenom izgrađenosti. Dovoljno je da su izvedeni grubi građevinski radovi sa formiranim konstruktivnim sklopom odnosno da objekat ima završene sve konstruktivne, noseće elemente. To su temelj, zidovi, armirani betonski ili čelični stubovi sa gredama, odnosno armirane betonske tavanice. Po novom pravilniku moguća je legalizacija i ako nije postavljena spoljna stolarija, pa i ako nije ukrovljen objekat, nisu postavljene ili dovršene unutrašnje instalacije, niti su odrađeni završni građevinsko-zanatski radovi. Takvi objekti imaju pravo na građevinsku dozvolu, s tim što će vlasnik biti u obavezi da u naknadno određenom roku završi objekat i tek onda stekne pravo na podnošenje zahteva za Tehnički Prijem objekta i za izdavanje upotrebne dozvole. Ako upravljač regionalnog, lokalnog puta ili zelene površine izda pismenu saglasnost moguća je legalizacija i objekata sazidanih u zaštitnom pojasu saobraćajnica i na zelenoj površini (pod uslovom da nije reč o uređenoj javnoj zelenoj površini). Ukoliko pismenu saglasnost izda organizacija koja se bavi poslovima zaštite kulturnih dobara moguća je legalizacija i objekata izgrađenih u zaštićenim zonama.

Legalizacija 04 sprat - Design N
Legalizacija bespravo izgrađenog objekta. Prikaz idejnog projekta za prvi sprat. Za legalizaciju i uknjižbu objekta koji je izgrađen bez prethodno izdate Građevinske dozvole potrebno je da predate dokumentaciju ODELjENjU ZA GRAĐEVINSKE POSLOVE, odsek za legalizaciju građevinskih objekata (pri opštini kojoj pripadate). UPIS U KATASTAR (upis vlasništva nad objektom): Skupština Srbije usvojila je 15. marta 2013. godine, Zakon o posebnim uslovima za upis prava svojine na objektima izgrađenim bez građevinske dozvole, koji će u subotu (16. mart 2013.) stupiti na snagu. Oni, koji po ranije važećim zakonima nisu podneli zahtev za legalizaciju, a izgradili su objekte do 11. septembra imaju rok od godinu dana da podnesu prijavu nadležnoj službi za katastar. Pravo upisa u katastar imaju oni koji su izgradili kuće do 300 kvadratnih metara, stanove i vikendice do 200, poslovni prostor i zanatske radnje do 100 i garaže do 30 kvadrata. Oni koji su zidali kuće na tuđem zemljištu upisuju pravo svojine na objektu, bez sticanja prava na parceli. Pravo svojine nad zemljištem može biti upisano u korist vlasnika objekta tek kada nadležnoj službi dostavi dokaz da je kupio parcelu. Ukoliko se u roku od dve godine ne reše imovinsko-pravni odnosi na parceli, vlasnik objekta je dužan da o svom trošku utvrdi zemljište za redovnu upotrebu objekta i vlasniku zemljišta isplati tržišnu cenu. Ako posle katastarske legalizacije vlasnik želi da proda objekat da bi u sudu overio kupoprodajni ugovor, mora da dostavi dokaz da je lokalnoj samoupravi isplatio naknadu za uređenje zemljišta. Oni koji su po do sada važećim zakonima podneli zahtev za legalizaciju nisu u obavezi da se prijave katastru, već će to uraditi nadležne službe lokalnih samouprava. Upis objekata u katastar košta u proseku oko 100 evra, detaljnije informacije možete dobiti kod nadležnih službi. Potrebno je još priložiti i geodetski snimak predmetnog građevinskog objekta, koji je obavezan dokument koji se uz zahtev podnosi službi katastra. Prema pravilniku, građevinska dozvola biće izdata naknadno i za objekte sa minimalnim stepenom izgrađenosti. Dovoljno je da su izvedeni grubi građevinski radovi sa formiranim konstruktivnim sklopom odnosno da objekat ima završene sve konstruktivne, noseće elemente. To su temelj, zidovi, armirani betonski ili čelični stubovi sa gredama, odnosno armirane betonske tavanice. Po novom pravilniku moguća je legalizacija i ako nije postavljena spoljna stolarija, pa i ako nije ukrovljen objekat, nisu postavljene ili dovršene unutrašnje instalacije, niti su odrađeni završni građevinsko-zanatski radovi. Takvi objekti imaju pravo na građevinsku dozvolu, s tim što će vlasnik biti u obavezi da u naknadno određenom roku završi objekat i tek onda stekne pravo na podnošenje zahteva za Tehnički Prijem objekta i za izdavanje upotrebne dozvole. Ako upravljač regionalnog, lokalnog puta ili zelene površine izda pismenu saglasnost moguća je legalizacija i objekata sazidanih u zaštitnom pojasu saobraćajnica i na zelenoj površini (pod uslovom da nije reč o uređenoj javnoj zelenoj površini). Ukoliko pismenu saglasnost izda organizacija koja se bavi poslovima zaštite kulturnih dobara moguća je legalizacija i objekata izgrađenih u zaštićenim zonama.

Legalizacija 03 prizemlje - Design N
Legalizacija bespravno izgrađenog objekta. Idejni nacrt za prizemlje kuće. Za legalizaciju i uknjižbu objekta koji je izgrađen bez prethodno izdate Građevinske dozvole potrebno je da predate dokumentaciju ODELjENjU ZA GRAĐEVINSKE POSLOVE, odsek za legalizaciju građevinskih objekata (pri opštini kojoj pripadate). UPIS U KATASTAR (upis vlasništva nad objektom): Skupština Srbije usvojila je 15. marta 2013. godine, Zakon o posebnim uslovima za upis prava svojine na objektima izgrađenim bez građevinske dozvole, koji će u subotu (16. mart 2013.) stupiti na snagu. Oni, koji po ranije važećim zakonima nisu podneli zahtev za legalizaciju, a izgradili su objekte do 11. septembra imaju rok od godinu dana da podnesu prijavu nadležnoj službi za katastar. Pravo upisa u katastar imaju oni koji su izgradili kuće do 300 kvadratnih metara, stanove i vikendice do 200, poslovni prostor i zanatske radnje do 100 i garaže do 30 kvadrata. Oni koji su zidali kuće na tuđem zemljištu upisuju pravo svojine na objektu, bez sticanja prava na parceli. Pravo svojine nad zemljištem može biti upisano u korist vlasnika objekta tek kada nadležnoj službi dostavi dokaz da je kupio parcelu. Ukoliko se u roku od dve godine ne reše imovinsko-pravni odnosi na parceli, vlasnik objekta je dužan da o svom trošku utvrdi zemljište za redovnu upotrebu objekta i vlasniku zemljišta isplati tržišnu cenu. Ako posle katastarske legalizacije vlasnik želi da proda objekat da bi u sudu overio kupoprodajni ugovor, mora da dostavi dokaz da je lokalnoj samoupravi isplatio naknadu za uređenje zemljišta. Oni koji su po do sada važećim zakonima podneli zahtev za legalizaciju nisu u obavezi da se prijave katastru, već će to uraditi nadležne službe lokalnih samouprava. Upis objekata u katastar košta u proseku oko 100 evra, detaljnije informacije možete dobiti kod nadležnih službi. Potrebno je još priložiti i geodetski snimak predmetnog građevinskog objekta, koji je obavezan dokument koji se uz zahtev podnosi službi katastra. Prema pravilniku, građevinska dozvola biće izdata naknadno i za objekte sa minimalnim stepenom izgrađenosti. Dovoljno je da su izvedeni grubi građevinski radovi sa formiranim konstruktivnim sklopom odnosno da objekat ima završene sve konstruktivne, noseće elemente. To su temelj, zidovi, armirani betonski ili čelični stubovi sa gredama, odnosno armirane betonske tavanice. Po novom pravilniku moguća je legalizacija i ako nije postavljena spoljna stolarija, pa i ako nije ukrovljen objekat, nisu postavljene ili dovršene unutrašnje instalacije, niti su odrađeni završni građevinsko-zanatski radovi. Takvi objekti imaju pravo na građevinsku dozvolu, s tim što će vlasnik biti u obavezi da u naknadno određenom roku završi objekat i tek onda stekne pravo na podnošenje zahteva za Tehnički Prijem objekta i za izdavanje upotrebne dozvole. Ako upravljač regionalnog, lokalnog puta ili zelene površine izda pismenu saglasnost moguća je legalizacija i objekata sazidanih u zaštitnom pojasu saobraćajnica i na zelenoj površini (pod uslovom da nije reč o uređenoj javnoj zelenoj površini). Ukoliko pismenu saglasnost izda organizacija koja se bavi poslovima zaštite kulturnih dobara moguća je legalizacija i objekata izgrađenih u zaštićenim zonama.

Legalizacija 02 podrum - Design N
Legalizacija bespravno izgrađenog objekta. Idejni nacrt podrumskog prostora u okviru objekta. Za legalizaciju i uknjižbu objekta koji je izgrađen bez prethodno izdate Građevinske dozvole potrebno je da predate dokumentaciju ODELjENjU ZA GRAĐEVINSKE POSLOVE, odsek za legalizaciju građevinskih objekata (pri opštini kojoj pripadate). UPIS U KATASTAR (upis vlasništva nad objektom): Skupština Srbije usvojila je 15. marta 2013. godine, Zakon o posebnim uslovima za upis prava svojine na objektima izgrađenim bez građevinske dozvole, koji će u subotu (16. mart 2013.) stupiti na snagu. Oni, koji po ranije važećim zakonima nisu podneli zahtev za legalizaciju, a izgradili su objekte do 11. septembra imaju rok od godinu dana da podnesu prijavu nadležnoj službi za katastar. Pravo upisa u katastar imaju oni koji su izgradili kuće do 300 kvadratnih metara, stanove i vikendice do 200, poslovni prostor i zanatske radnje do 100 i garaže do 30 kvadrata. Oni koji su zidali kuće na tuđem zemljištu upisuju pravo svojine na objektu, bez sticanja prava na parceli. Pravo svojine nad zemljištem može biti upisano u korist vlasnika objekta tek kada nadležnoj službi dostavi dokaz da je kupio parcelu. Ukoliko se u roku od dve godine ne reše imovinsko-pravni odnosi na parceli, vlasnik objekta je dužan da o svom trošku utvrdi zemljište za redovnu upotrebu objekta i vlasniku zemljišta isplati tržišnu cenu. Ako posle katastarske legalizacije vlasnik želi da proda objekat da bi u sudu overio kupoprodajni ugovor, mora da dostavi dokaz da je lokalnoj samoupravi isplatio naknadu za uređenje zemljišta. Oni koji su po do sada važećim zakonima podneli zahtev za legalizaciju nisu u obavezi da se prijave katastru, već će to uraditi nadležne službe lokalnih samouprava. Upis objekata u katastar košta u proseku oko 100 evra, detaljnije informacije možete dobiti kod nadležnih službi. Potrebno je još priložiti i geodetski snimak predmetnog građevinskog objekta, koji je obavezan dokument koji se uz zahtev podnosi službi katastra. Prema pravilniku, građevinska dozvola biće izdata naknadno i za objekte sa minimalnim stepenom izgrađenosti. Dovoljno je da su izvedeni grubi građevinski radovi sa formiranim konstruktivnim sklopom odnosno da objekat ima završene sve konstruktivne, noseće elemente. To su temelj, zidovi, armirani betonski ili čelični stubovi sa gredama, odnosno armirane betonske tavanice. Po novom pravilniku moguća je legalizacija i ako nije postavljena spoljna stolarija, pa i ako nije ukrovljen objekat, nisu postavljene ili dovršene unutrašnje instalacije, niti su odrađeni završni građevinsko-zanatski radovi. Takvi objekti imaju pravo na građevinsku dozvolu, s tim što će vlasnik biti u obavezi da u naknadno određenom roku završi objekat i tek onda stekne pravo na podnošenje zahteva za Tehnički Prijem objekta i za izdavanje upotrebne dozvole. Ako upravljač regionalnog, lokalnog puta ili zelene površine izda pismenu saglasnost moguća je legalizacija i objekata sazidanih u zaštitnom pojasu saobraćajnica i na zelenoj površini (pod uslovom da nije reč o uređenoj javnoj zelenoj površini). Ukoliko pismenu saglasnost izda organizacija koja se bavi poslovima zaštite kulturnih dobara moguća je legalizacija i objekata izgrađenih u zaštićenim zonama.

Legalizacija 01 situacija - Design N
Prikaz objekta koji je nezakonito izgrađen. U cilju legalizacije urađene su skice idejnog projekta. UPIS U KATASTAR (upis vlasništva nad objektom): Skupština Srbije usvojila je 15. marta 2013. godine, Zakon o posebnim uslovima za upis prava svojine na objektima izgrađenim bez građevinske dozvole, koji će u subotu (16. mart 2013.) stupiti na snagu. Oni, koji po ranije važećim zakonima nisu podneli zahtev za legalizaciju, a izgradili su objekte do 11. septembra imaju rok od godinu dana da podnesu prijavu nadležnoj službi za katastar. Pravo upisa u katastar imaju oni koji su izgradili kuće do 300 kvadratnih metara, stanove i vikendice do 200, poslovni prostor i zanatske radnje do 100 i garaže do 30 kvadrata. Oni koji su zidali kuće na tuđem zemljištu upisuju pravo svojine na objektu, bez sticanja prava na parceli. Pravo svojine nad zemljištem može biti upisano u korist vlasnika objekta tek kada nadležnoj službi dostavi dokaz da je kupio parcelu. Ukoliko se u roku od dve godine ne reše imovinsko-pravni odnosi na parceli, vlasnik objekta je dužan da o svom trošku utvrdi zemljište za redovnu upotrebu objekta i vlasniku zemljišta isplati tržišnu cenu. Ako posle katastarske legalizacije vlasnik želi da proda objekat da bi u sudu overio kupoprodajni ugovor, mora da dostavi dokaz da je lokalnoj samoupravi isplatio naknadu za uređenje zemljišta. Oni koji su po do sada važećim zakonima podneli zahtev za legalizaciju nisu u obavezi da se prijave katastru, već će to uraditi nadležne službe lokalnih samouprava. Upis objekata u katastar košta u proseku oko 100 evra, detaljnije informacije možete dobiti kod nadležnih službi. Potrebno je još priložiti i geodetski snimak predmetnog građevinskog objekta, koji je obavezan dokument koji se uz zahtev podnosi službi katastra. Prema pravilniku, građevinska dozvola biće izdata naknadno i za objekte sa minimalnim stepenom izgrađenosti. Dovoljno je da su izvedeni grubi građevinski radovi sa formiranim konstruktivnim sklopom odnosno da objekat ima završene sve konstruktivne, noseće elemente. To su temelj, zidovi, armirani betonski ili čelični stubovi sa gredama, odnosno armirane betonske tavanice. Po novom pravilniku moguća je legalizacija i ako nije postavljena spoljna stolarija, pa i ako nije ukrovljen objekat, nisu postavljene ili dovršene unutrašnje instalacije, niti su odrađeni završni građevinsko-zanatski radovi. Takvi objekti imaju pravo na građevinsku dozvolu, s tim što će vlasnik biti u obavezi da u naknadno određenom roku završi objekat i tek onda stekne pravo na podnošenje zahteva za Tehnički Prijem objekta i za izdavanje upotrebne dozvole. Ako upravljač regionalnog, lokalnog puta ili zelene površine izda pismenu saglasnost moguća je legalizacija i objekata sazidanih u zaštitnom pojasu saobraćajnica i na zelenoj površini (pod uslovom da nije reč o uređenoj javnoj zelenoj površini). Ukoliko pismenu saglasnost izda organizacija koja se bavi poslovima zaštite kulturnih dobara moguća je legalizacija i objekata izgrađenih u zaštićenim zonama.

Legalizacija objekata izgrađenih iz sredstava budžeta RS - Design N
Zahtev za legalizaciju Objekti koji su izgrađeni iz sredstava budžeta RS, AP ili jeinice lokalne samouprave (po članu 191. Zakona) potražuju: •Zapisnik o izvršenom veštačenju, tehničkoj ispravnosti i da su ispunjeni uslovi za upotrebu objekta , sa specifikacijom posebnih fizičkih delova, koji sadrži geodetski snimak objekta na kopiji plana parcele, sa iskazanom bruto razvijenom građevinskom površinom u osnovi objekta, izgrađen od strane privrednog društva, odnosno drugog pravnog lica upisanog u odgovarajući registar za obavljanje tih poslova.

Legalizacija objekata po ranijim propisima - Design N
Zahtev za legalizaciju Za objekte za koje je izdato odobrenje za izgradnju po propisima koji su važili do dana stupanja na snagu Zakona o planiranju i izgradnji , a kojim je odstupljeno od izdatog odobrenja za izgranju i potvrđenog glavnog projekta (po članu 192. Zakona) •Dokaz o pravu svojine, odnosno dokaz o pravu zakupa na građevinskom zemljištu, tj. dokaz o pravu svojina na objektu •Projekat izvedenog objekta izgrađen u skladu sa ovim zakonom •Piznanica kao dokaz da su uplaćene administrativne takse

Dokaz o pravu svojine - Design N
Dokaz o pravu svojine Za legalizaciju objekta potrebno je da bude upisan u nadležnom katastru kao vlasnik parcele na kojoj se nalazi objekat (obrazac 01), Pored ovoga je potrebno da geometri snime objekat i iz katastra da se dobije posedovni list (kao dokaz o vlasništvu) i kopija plana sa evidentiranim objektom (obrazac 02).

Legalizacija objekta ozakonjenje - Design N
LEGALIZACIJA/Ozakonjenje: Uputstva i dokumenta Pod terminom legalizacija, odnosno ozakonjenje objekata podrazumeva se naknadno izdavanje Građevinske ili Upotrebne Dozvole za objekat, odnosno delove objekta izgrađene ili rekonstruisane bez Građevinske Dozvole, kao i objekte izgrađene na osnovu građevinske dozvole, odnosno odobrenja za izgradnju i potvrđenog glavnog projekta, ali na kojima je, prilikom izvođenja radova, odstupljeno od izdate dozvole, odnosno odobrenja. Prema Zakonu o ozakonjenju građevinskih objekata, usvojenim dana 20. novembra 2015. godine, uvedene su novine, olakšice i obaveze za proces legalizacije - ozakonjenja građevinskih objekata na teritoriji Republike Srbije. Zakon je stupio na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije". Za razliku od prethodnih, Zakon omogućuje legalizaciju, tj ozakonjenje građevinskih objekata izgrađenih i posle 2013. godine, dok objekti, koji su bez građevinske dozvole završeni i prijavljeni u prethodnim rokovima, tj do 11. septembra 2009. godine ostaju u procesu legalizacije, a za koje su vlasnici u zakonskom roku podneli zahteve, bez dodatnih prijava. Jedinice lokalnih samouprava će biti dužne da u roku od 30 dana odgovore na zahteve za legalizaciju građanima sa obrazloženjem da li je ili nije moguća legalizacija predmetnog objekta. Do sada su podneti zahtevi za legalizaciju oko 900.000 objekata, a prema podacima Republičkog geodetskog zavoda u Srbiji ima čak i preko 1,7 miliona objekata neupisanih u katastar. Lokalne samouprave će po stupanju na snagu zakona utvrditi kriterijume za određivanje visine naknade za uređivanje građevinskog zemljišta i uslove pod kojima će se ostvariti umanjenje naknade i način plaćanja. Ustavni sud je proglasio neustavnim deo prethodnog Zakona o planiranju i izgradnji koji se odnosi na proces legalizacije, pa ubuduće neće Država određivati cenu legalizacije već nadležne lokalne samouprave. Gradovi i nadležne Opštine će moći da propišu umanjenje naknade za vlasnika porodičnog stambenog objekta, stana u stambenom ili stambeno-poslovnom objektu, koji je izgradnjom ili kupovinom trajno rešava svoje stambeno pitanje, ali samo ako vlasnik, odnosno članovi njegovog porodičnog domaćinstva nemaju drugu nepokretnost za stanovanje. Ovim procesom legalizacije neće moći da se legalizuju objekti izgrađeni ili rekonstruisani na klizištu ili močvarnom zemljištu, objekti koji su izgrađeni od materijala koji ne obezbeđuje trajnost i sigurnost funkcionisanja objekta, zatim objekti koji su izgrađeni na površinama javne namene ili na područjima sa zaštićenim prirodnim i kulturnim dobrima, odnosno oni koji su suprotni nekom već izrađenom pravosnažnom planskom dokumentu. Zahtev za legalizaciju/ozakonjenje sadrži: - Naslovnu stranu (koju je propisalo Ministarstcvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, - snimak izvedenog stanja predmetnog objekta, - Izjavu odgovornog projektanta/odgovornog izvođača radova, - Izjavu vlasnika nezakonito izgrađenog objekta da prihvata eventualni rizik korišćenja objekta, s obzirom na minimalnu tehničku dokumentaciju koja je propisana za ozakonjenje, - elaborat geodetskih radova, - grafičke priloge - projekat izvedenog objekta, urađenim u tri primerka - fotografije predmetnog objekta. Prethodni Zakon o legalizaciji koji je usvojen 2013. godine je stavljen van snage. Investitori nelegalnih objekata koji NE TREBA da podnesu obaveštenje su oni koji: su već podneli zahtev za legalizaciju; su podneli zahtev u Katastru po tzv. „Veljinom“ zakonu; imaju objekat izgrađen pre 1968. godine; imaju Građevinsku Dozvolu za objekat, ali nisu dobili Upotrebnu Dozvolu; imaju upotebnu dozvolu, ali nisu predali na uknjižbu. Obrazloženje zašto NE TREBA da podnose obaveštenje: ako su već podneli zahtev za legalizaciju – postupak legalizacije prelazi odmah u postupak ozakonjenja; ako su podneli zahtev u Katastru po tzv. „Veljinom“ zakonu – zahtev prelazi odmah u postupak ozakonjenja; imaju objekat izgrađen pre 1968. godine – ti objekti su legalni, nema potrebe da se ozakonjuju; imaju Građevinsku Dozvolu za objekat, nisu odstupili od Glavnog Projekta po kome je objekat izgrađen, ali nisu dobili Upotrebnu Dozvolu – podnose zahtev za izdavanje Upotrebne Dozvole (Tehnički Prijem objekta) u redovnom postupku; imaju Upotebnu Dozvolu, ali nisu predali dokumentaciju na Uknjižbu – predaju Zahtev za uknjižbu u službi Katastra. Cene i visine Taksi za proces ozakonjenja/legalizacije građevinskih objekata: Vlasnici koji su već u podneli u prethodnom periodu zahtev za legalizaciju, kao i oni koji će to tek učiniti, plaćaće samo fiksnu taksu koja za stambene objekte do 100 kvadratnih metara iznosi 5.000 dinara, a do 200 kvadrata 15.000, one do 300 kvadrata 20.000, a preko toga 50.000dinara. Kada je reč o komercijalnim objektima, taksa do 500 kvadrata je 250.000, za objekt od 500 do 1.000 kvadrata ona je 500.000, a za one do 1.500 kvadratnih metara miliona dinara. Pored ove fiksne takse, građani koji ozakonjuju objekte treba da pribave samo dva dokumenta: Izveštaj zatečenog stanja objekta sa elaboratom geodetskih radova, kao i potrebne dokaze o pravu svojine. Za sva potrebna dopunska objašnjenja vezana za potrebnu dokumentaciju ili detalje obratite se našem timu profesionalaca, koji će Vam izaći u susret sa svim potrebnim savetima i informacijama. KAZNENE ODREDBE Član 42. Novčanom kaznom od 1.500.000 do 3.000.000 dinara kazniće se za privredni prestup javno komunalno preduzeće, privredno društvo ili drugo pravno lice, koje po prijemu akta kojim se odbacuje ili odbija zahtev za ozakonjenje ne isključi objekat sa mreže odnosno infrastrukture na koju je privremeno priključen (član 40). Za privredni prestup iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u javnom preduzeću, privrednom društvu ili drugom pravnom licu, novčanom kaznom od 100.000 do 200.000 dinara. Prijavu za privredni prestup iz stava 1. ovog člana podnosi nadležni građevinski inspektor. Član 43. Novčanom kaznom od 100.000 do 1.000.000 dinara kazniće se za privredni prestup privredno društvo ili drugo pravno licekoje je izradilo izveštaj, ako u izveštaj unese netačne podatke, odnosno ne prikaže stvarno stanje i stepen završenosti objekta. Za privredni prestup iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u privrednom društvu ili drugom pravnom licu, novčanom kaznom od 100.000 do 200.000 dinara. Član 44. Novčanom kaznom od 50.000 do 150.000 dinara kazniće se za prekršaj odgovorno lice u nadležnom organu uprave ako: 1) ne izda rešenje o ozakonjenju u propisanom roku; 2) izda rešenje o ozakonjenju suprotno ovom zakonu; 3) ne dostavi građevinskoj inspekciji u propisanom roku akt kojim se odbacuje ili odbija zahtev za ozakonjenje. Član 45. Novčanom kaznom od 50.000 do 150.000 dinara kazniće se za prekršaj nadležni građevinski inspektor ako: 1) ne sačini popis nezakonito izgrađenih objekata u propisanom roku; 2) ne donese rešenje o rušenju objektau propisanom roku. Za ponovljeni prekršaj iz stava 1. ovog člana učiniocu će se izreći novčana kazna i kazna zatvora do 30 dana. Član 46. Novčanom kaznom od 100.000 do 300.000 dinara ili kaznom zatvora do 30 dana kazniće se za prekršaj odgovorni projektant, odgovorni izvođač radova ili preduzetnik ako unese netačne podatke u izveštaj ili ne prikaže stvarno stanje i stepen završenosti objekta. Prijavu za prekršaj iz stava 1. ovog člana podnosi ovlašćeno lice nadležnog organa.

Zakon o legalizaciji - Design N
IZMENE I DOPUNE Pravilnik o izmenama i dopunama Pravilnika o kriterijumima za određivanje naknadeu postupcima legalizacije,kriterijumimaza objekte za koji se ne može naknadno izdati građevinska dozvola, kao i o sadržinitehničke dokumentacije i sadržini i načinu izdavanja građevinske i upotrebne dozvole za objekte koji su predmet legalizacije Pravilnik je objavljenu „Službenom glasniku RS“, br. 5/2010 od 5.2.2010. Član 1. U pravilniku o kriterijumima za određivanje naknade u postupcima legalizacije,kriterijumima za objekte za koje se ne može naknadno izdati građevinsk adozvola, kao i o sadržini tehničke dokumentacije i sadržini i načinu izavanja građevinske i upotrebne dozole za objekte koji su predmet legalizacije („Službeni glasnik RS“, broj 89/09), član 2. menja se i glasi: “Naknada za utvrđivanje građevinskog zemljišta u postupcima legalizacije za porodične stambene objekte o 100m2 utvrđuje se na osnovu sledećih kriterijuma: stepenakomunalneopremljenosti, godišnjih programa za uređivanje građevinskog zemljišta, urbanističke zone, položaja lokacije, namene objekta, neto površine objekta i vremena zaključenja ugovora o uređivanju građevinskog zemljišta kojim se uređuje i plaćanje nadoknade u postupku legalizacije. Pod porodičnim stambenim objektima iz stava 1. ovog člana smatraju se i stanovi u stambenim zgradama do 100m2 neto korisne površine stana, bez obzira na površinu stambene zgrade u kojoj se ti stanovi nalaze. Naknada iz stava 1. ovog člana umanjuje se za 60% u odnosu na visinu naknade koju propisuje jedinica lokalne samouprave za uređivanje građevinskog zemljišta, ako se ugovor o uređivanju građevinskog zemljišta zaključi do 31.decembra 2010. godine. Po isteku roka iz stava 3. ovog člana, jedinica lokalne samouprave propisuje visinu naknade u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji (“Službeni glasnik RS, br. 72/09 i 81/09 – ispravka – u daljem tekstu: Zakon), i opštim aktimajedinice lokalne samouprave, kojima se uređuju merila za obračun visine naknade za uređivanje građevinskog zemljišta. Umanjenje iz stava 3. ovog člana može ostvariti lice koje je izgradnjom objekta, odnosno kupovinom stana trajno rešavalo svoju stambenu potrebu. Podnosilac zahteva ili član njegovog porodičnog domaćinstva (bračni drug, deca rođena u braku, van braka, usvojena i pastorčad, koji žive sa podnosiocem zahteva u zajedničkom domaćinstvu) koji ima u svojini drugu nepokretnost za stanovanje na teritriji jedinice lokalne samouprave na kojoj se nalazi nepokretnost za koju je podnet zahtev za legalizaciju, nema pravo na umanjenje iz stava 3. ovog člana. Prilikom obračuna površina za umanjenje po osnovu propisanom u stavu 3. ovog člana, za stanove u stambenim zgradama, obračunava se neto korisna stambena površina stana, bez obzira na ukupnu površinu stambene zgrade u kojoj se nalazi. Umanjenje naknde iz stava 3. ovog člana ne odnosi se na poslovni prostor ili drugi prostor koji je izgrađen bez građevinske dozvole i koji se nalazi u porodičnom stambenom objektu površine do 100m2, a ne koristi se za stanovanje.“ Član 2. U članu 3. stav 2. menja se i glasi: “Za objekte koji su izgrađeni bez građevinske dozvole, na kojima su izvedeni grubi građevinski radovi sa formiranim konstruktivnim sklopom (objekat poseduje noseće elemente: temelj, zidove ili armirano betonske zidove sa armirano betonskom tavanicom), ali na kojima nije postavljena spoljna stolarija, nisu izvedeni razvodi unutrašnjih instalacija, ni završni radovi (fasaderski, podopolagački, stolarski i sl.), može se naknadno izdati građevinska dozvola, ako su radovi na izgradnji obustavljeni na osnovu akta nadležnog inspekcjskog organa.“ Član 3. Član 7. menja se i glasi: “Objekti izgrađeni odnosno rekonstruisani ili dograđeni bez građevinske dozvole ne mogu biti predmet legalizacije ako su izgrađeni, odnosno rekonstruisani ili dograđeni u I, II ili III stepenu zaštite prirodnog dobra, odnosno u prvoj zoni zaštite kulturnog dobra, u skladu sa zakonom. Objekti izgrađeni, odnosno rekonstruisani ili dograđeni bez građevinske dozvole u II stepenu zaštite prironog dobra, mogu biti predmet legalizacije ako su izgrađeni pre donošenja akta o stavljanu tog prirodnog dobra pod zaštitu ili su izgrađeni iz sredstava budžeta Republike Srbije, autonomne pokrajine, odnosno jedinice lokalne samouprave, odnosno sredstava pravnih lica čiji je osnivač Republika Srbija, autonomna pokrajina, odnosno jedinice lokalne samouprave. Objekti izgrađeni, odnosno rekonstruisani ili dograđeni bez građevinske dozvole u III stepenu zaštite prirodnog dobra, mogu biti predmet legalizacije ako su izgrađeni pre donošenja akta o stavljanju tog prirodnog dobra pod zaštitu ili su izgrađeni u skladu sa vrednostima, potencijalima i kapacitetima zaštićenog prostora, u skladu sa principima održivog razvoja, o čemu dokaz od nadležnog organa, odnosno organizacije koja se bavi poslovima zaštite prironog dobra pribavlja organ nadležan za izdavalje građevinske dozvole u postupku legalizacije. Objekti izgrađeni, odnosno rekonstruisani ili dograđeni bez građevinske dozvole u zoni zaštite kulturnog dobra od izuzetnog značaja i zoni zaštite kulturnih dobara upisanih u Listu svetske kulturne i prirodne baštine ne mogu biti predmet legalizacije, ako nadležni organ, odnosno organizacija koja se bavi poslovimazaštite kulturnih dobara, po zahtevu organa nadležnog za poslove legalizacije, ne utvrdi mogućnost legalizacije predmet objekta sa aspekta zaštite kulturnog dobra.“ Član 4. U članu 8. stav 2. briše se Dosadašnji stav 3. postaje stav 2. Član 5. U članu 10. stav 1. reči “izrađen na kopiji plana parcele“ brišu se. Stav 3. menja se i glasi: “Geodetski snimak iz stava 1. ovogčlana sadrži naročito: ucrtan objekat koji je predmet legalizacije sa najmanje dve tačke prednje fasade objekta (Gauss-Krugerov koordinatni sistem) i sve ostale postojeće objekte na parceli , bruto razvijenu građevinsku površinu osnove bjekta, oznaku katastarske parcele na kome se objekat nalazi, spratnost, oznake susednih katastarskih parcela, položaj objekata na susednim parcelama, prikaz položaja parcele prema stranama sveta,položaj mesta priključka, trase podzemnih instalacija i apsolutne vsinske kote. Geodetski snimak, u odgovarajućoj razmeri, izrađuje, ovlašćeno lice upisano u ogovarajući registar za obavljanje poslova premera.“ Posle stava 5. dodaje se stav 6. koji glasi: “Kada je premet legalizacije objekat iz člana 3. stav 2. ovog pravilnika, tehnički izveštaj iz stava 1. ovog člana sadrži i popis potrebnih radova na završetku objekta koji je predmet legalizacije.“ Član 6. Član 11. menja se i glasi: “Kada je propisano da se uz zahtev za naknadno izdavanje građevinske dozvole podnosi zapisnik o izvršenom veštačenju i tehničkoj kontroli ispravnosti i ispunjenosti uslova za upotrebu objekta, on sadrži i specifikaciju posebnih fizičkih delova objekata i situaciono rešenje. Sadržina situacionog rešenja zavisi od vrste objekta koji je predmet legalizacije. Situaciono rešenje , pored elemenata utvrđenih u članu 118. stav 2. Zakona, sadrži i oznaku katastarske parcele na kome se objekat nalazi, oznake susednih katastraskih parcela, položaje objekata na susednim parcelama, prikaz položaja parcele prema stranama sveta, interne pešačke i kolske saobraćajnice, položaj mesta priključaka, trase, pozemnihinstalacija i apsolutne visinske kote. Situaciono rešenje izrađuju , u odgovarajućoj razmeri, odgovorni projektant na osnovu geodetskog snimka parcele urađenog od ovlašćenog lica koje je upisano u odgovarajući registar za obavljanje poslova premera. Pored obavezne sadržine propisane Zakonom i sadržinom propisane članom 10. ovog pravilnika koji se odnosi na tehnički izveštaj, zapasnik iiz stava 1 ovog člana sadrži i podatke o uslovima fundiranja, klimatskoj zoni i zoni seizmičnosti; ugrađenim materijalima; stepenu završenosti objekta i uočenom kvalitetu izvršenih radova sa posebnim osvrtom na stanje konstrukcije, odnosno ispunjenosti uslova za upotrebu u pogledu stabilnosti, odnosno sigurnosti. Kada premet legalizacije objekat komunalne infrastrukture ili podzemni linijski infrastrukturalni objekat, zapisnik iz stava 1. ovog člana sadrži i druge podatke koji su karakteristični za tu vrstu objekta (izvod iz katastra podzemnih instalacija, snimak trase postojećeg voda i dr.) Kada je predmet legalizacije objekat iz člana3. stav 2. ovog pravilnika, zapisnik iz stava 1. ovog člana sadrži i popis potrebnih radova na završetku objekta koji je predmet legalizacije. Ako odgovorni projektant, odnosno drugo ovlašćeno lice zaposleno u privrednom društvu, odnosno drugom pravnom licu koje izrađuje zapisnik iz stava 1. ovog člana utvrdi da stanje konstrukcije, odnosno kvalitet izvršnih radova u pogledu stabilnosti, odnosno sigurnosti nije zadovoljavajući, ili su u međuvremenu izmenjenj tehnički standardi za tu vrstu objetka, obavezno utvrđuje i predlog mera, odnosno popis radova koji se moraju preduzeti pre izdavanja upotrebne dozvole, ako je predmet legalizacije linijski infrastrukturni objekat, putni objekat (most, tunel i dr.) ili objekta komunalne infrastrukture. Zapisnik iz stava 1. ovog člana, za objekte iz člana 189. Zakona izrađuje privredno ruštvo, odnosno drugo pravno liceckoje je upisanou odgovarajući registar za obavljanje tih poslova. Izjavu o stepenu završenosti,tehničkoj ispravnosti i upotrebljivosti objekta potpisuje odgovorni prjektant, onosno drugo ovlašženo lice zaposleno u privrednom društvu, odnosno drugompravnom licu koje je izradilo zapisnik iz stava 1. ovog člana.“ Član 7. U članu 19. reči “situacioi plan“ zamenjuju se rečima “situaciono rešenje“. Član 8. Član 20. menja se i glasi: “Situaciono rešenje, pored elemenata utvrđenih u članu 118. stav 2. Zakona, sadrži i oznaku katastarske parcele na kome se objekat nalazi, oznake susenih katastarskih parcela, položaje objekata na susednim parcelama, prikaz položaja parcele prema stranama sveta, interne pešačke i kolske saobraćajnice, položaj mesta priključaka, trase podzemnih instalacija i apsolutne visinske kote. Situaciono rešenje izrađuje, u odgovarajućoj razmeri, odgovorni projektant na osnovu geodetskog snimka parcele urađenog od ovlašćenog lica koje je upisano u odgovarajući registar za obavljanje poslova premera.“ Član 9. U članu 22. stav 1., tačka 1) briše se, a u tački 4)posle reči “zakupa“ dodaju se reči “odnosno korišćenja.“ Posle stava 2. dodaje se stav 3. koji glasi: “Za izdavanje naknadnog rešenja za objekte iz člana 190. Zakona, pored dokaza propisanih Zakonom dostavlja se i skica (osnova, izgled, presek) i položaj objekata na parceli, sa naznakom površine i spratnosti objekta i podacima o materijalu od koga je izgrađen.“ Član 10. U članu 23. posle stava 2. dodaje se stav 3. koji glasi: “Kada je predmet legalizacije objekat iz člana 3. stav 2. ovog pravilnika, ili objekat iz člana 11. stav 8. ovog pravilnika, za koji je zapisnikom iz člana 11. ovog pravilnika naloženo preduzimanje mera sanacija, dispozitiv rešenja sadrži i rok u kome se potrebni radovi moraju završiti. Po isteku tog roka stiču se uslovi za podnošenje zahteva za izdavanje upotrebne dozvole za predmetni objekat.“ Član 11. U članu 26. reči : “odobrenja za izgradnju“ zamenjuju se rečima: “građevinske dozvole.“ Član 12. Ovaj pravilnikstupa na snagu osmog dana od objavljivanja u “Službenom glasniku Republike Srbije“. Broj 110-00-00018/2010-07 U Beogradu, 22. januara 2010. godine

Legalizacija objekata zahtev - Design N
Šta je potrebno da bi izvršili legalizaciju? Za legalizaciju i uknjižbu objekta koji je izgrađen bez prethodno izdate Građevinske dozvole potrebno je da predate ODELjENjU ZA GRAĐEVINSKE POSLOVE, odsek za legalizaciju građevinskih objekata (pri opštini kojoj pripadate) sledeća dokumenta i zahteve: ZAHTEV ZA LEGALIZACIJU Za naknadno izdavanje građevinske upotrebne dozvole objekata/delova objekata izgrađenih ili rekonstruisanih bez građevinske dozvole. U okviru novog Zakona o planiranju i izgradnji, objekti koji se legalizuju svrstani su u nekoliko kategorija. U zavisnosti od kategorije i strukture objekta, uz ZAHTEV ZA LEGALIZACIJU potrebno je priložiti i sledeće: Za porodične stambene objekte bruto građevinske površine do 100m2, stanove u stambenim zgradama do 100m2 neto površine i stambene objekte sa jednim stanom preko 100m2 (po članu 188. Zakona) • Dokaz o pravu svojine. To podrazumeva dokaz o pravu zakupa na građevinskom zemljištu, tj. dokaz o pravu svojine na objektu • Potrebno je doneti ftografije objekta • Geodetski snimak, odnosno tehnički izveštaj o stanju objekta, što podrazumeva instalacije, infrastrukturne mreže i spoljno uređenje objekta na kopiji plana parcele, sa iskazanom bruto razvijenom građevinskom površinomu osnovi objekta • Uplatiti administativne takse i sa sobom poneti priznanice Za stambene objekte sa više stanova, stambeno-poslovne objekte, poslovne i proizvodne objekte (po članu 189. Zakona) • Dokaz o pravu svojine, odnosno dokaz o pravu zakupa na građevinskom zemljištu, odnosno dokaz o pravu svojine na objektu • Priložiti fotografije objekta • Potrebno je priložiti zapisnik o izvršenom veštačenju i ispunjenosti uslovaza upotrebu objekta, sa specifikacijom posebnih fizičkih delova, koji sadrži geodetski snimak na kopiji plana parcele, sa iskazanom bruto razvijenomgrađevinskom površinom, izrađen od pravnog lica, najčešće privrednog društva upisan u odgovarajući registar za obavljanje tih poslova • Priznanica, kao dokaz o uplati administrativne takse Za pomoćne objekte (po članu 190. Zakona) • Dokaz o pravu svojine, odnosno dokaz o pravu zakupa na građevinskom zemljištu, odnosno dokaz o pravu svojine na objektu • Priložiti uz dokumentaciju fotografije objekta, kao i • Priznanice, kao dokaz o uplati administrativne takse Objekti koji su izgrađeni iz sredstava budžeta RS, AP ili jeinice lokalne samouprave (po članu 191. Zakona) potražuju: • Zapisnik o izvršenom veštačenju, tehničkoj ispravnosti i da su ispunjeni uslovi za upotrebu objekta , sa specifikacijom posebnih fizičkih delova, koji sadrži geodetski snimak objekta na kopiji plana parcele, sa iskazanom bruto razvijenom građevinskom površinom u osnovi objekta, izgrađen od strane privrednog društva, odnosno drugog pravnog lica upisanog u odgovarajući registar za obavljanje tih poslova Za objekte za koje je izdato odobrenje za izgradnju po propisima koji su važili do dana stupanja na snagu Zakona o planiranju i izgradnji , a kojim je odstupljeno od izdatog odobrenja za izgranju i potvrđenog glavnog projekta (po članu 192. Zakona) • Dokaz o pravu svojine, odnosno dokaz o pravu zakupa na građevinskom zemljištu, tj. dokaz o pravu svojina na objektu • Projekat izvedenog objekta izgrađen u skladu sa ovim zakonom • Piznanica kao okaz da su uplaćene administrativne takse Dokaz o pravu svojine Za legalizaciju objekta potrebno je da bude upisan u nadležnom katastru kao vlasnik parcele na kojoj se nalazi objekat (obrazac 01), Pored ovoga je potrebno da geometri snime objekat i iz katastra da se dobije posedovni list (kao okaz o vlasništvu) i kopija plana sa evidentiranim objektom (obrazac 02) Obrazac za izdavanje kopije plana, prepisa posedovanog lista, prepisa lista nepokretnosti.

Legalizacija objekata za pravna lica - Design N
Šta je potrebno da bi izvršili legalizaciju? Za legalizaciju i uknjižbu objekta koji je izgrađen bez prethodno izdate Građevinske dozvole potrebno je da predate ODELjENjU ZA GRAĐEVINSKE POSLOVE, odsek za legalizaciju građevinskih objekata (pri opštini kojoj pripadate) sledeća dokumenta i zahteve: ZAHTEV ZA LEGALIZACIJU Za naknadno izdavanje građevinske upotrebne dozvole objekata/delova objekata izgrađenih ili rekonstruisanih bez građevinske dozvole. U okviru novog Zakona o planiranju i izgradnji, objekti koji se legalizuju svrstani su u nekoliko kategorija. U zavisnosti od kategorije i strukture objekta, uz ZAHTEV ZA LEGALIZACIJU potrebno je priložiti i sledeće: Za porodične stambene objekte bruto građevinske površine do 100m2, stanove u stambenim zgradama do 100m2 neto površine i stambene objekte sa jednim stanom preko 100m2 (po članu 188. Zakona) • Dokaz o pravu svojine. To podrazumeva dokaz o pravu zakupa na građevinskom zemljištu, tj. dokaz o pravu svojine na objektu • Potrebno je doneti ftografije objekta • Geodetski snimak, odnosno tehnički izveštaj o stanju objekta, što podrazumeva instalacije, infrastrukturne mreže i spoljno uređenje objekta na kopiji plana parcele, sa iskazanom bruto razvijenom građevinskom površinomu osnovi objekta • Uplatiti administativne takse i sa sobom poneti priznanice Za stambene objekte sa više stanova, stambeno-poslovne objekte, poslovne i proizvodne objekte (po članu 189. Zakona) • Dokaz o pravu svojine, odnosno dokaz o pravu zakupa na građevinskom zemljištu, odnosno dokaz o pravu svojine na objektu • Priložiti fotografije objekta • Potrebno je priložiti zapisnik o izvršenom veštačenju i ispunjenosti uslovaza upotrebu objekta, sa specifikacijom posebnih fizičkih delova, koji sadrži geodetski snimak na kopiji plana parcele, sa iskazanom bruto razvijenomgrađevinskom površinom, izrađen od pravnog lica, najčešće privrednog društva upisan u odgovarajući registar za obavljanje tih poslova • Priznanica, kao dokaz o uplati administrativne takse Za pomoćne objekte (po članu 190. Zakona) • Dokaz o pravu svojine, odnosno dokaz o pravu zakupa na građevinskom zemljištu, odnosno dokaz o pravu svojine na objektu • Priložiti uz dokumentaciju fotografije objekta, kao i • Priznanice, kao dokaz o uplati administrativne takse Objekti koji su izgrađeni iz sredstava budžeta RS, AP ili jeinice lokalne samouprave (po članu 191. Zakona) potražuju: • Zapisnik o izvršenom veštačenju, tehničkoj ispravnosti i da su ispunjeni uslovi za upotrebu objekta , sa specifikacijom posebnih fizičkih delova, koji sadrži geodetski snimak objekta na kopiji plana parcele, sa iskazanom bruto razvijenom građevinskom površinom u osnovi objekta, izgrađen od strane privrednog društva, odnosno drugog pravnog lica upisanog u odgovarajući registar za obavljanje tih poslova Za objekte za koje je izdato odobrenje za izgradnju po propisima koji su važili do dana stupanja na snagu Zakona o planiranju i izgradnji , a kojim je odstupljeno od izdatog odobrenja za izgranju i potvrđenog glavnog projekta (po članu 192. Zakona) • Dokaz o pravu svojine, odnosno dokaz o pravu zakupa na građevinskom zemljištu, tj. dokaz o pravu svojina na objektu • Projekat izvedenog objekta izgrađen u skladu sa ovim zakonom • Piznanica kao okaz da su uplaćene administrativne takse Dokaz o pravu svojine Za legalizaciju objekta potrebno je da bude upisan u nadležnom katastru kao vlasnik parcele na kojoj se nalazi objekat (obrazac 01), Pored ovoga je potrebno da geometri snime objekat i iz katastra da se dobije posedovni list (kao dokaz o vlasništvu) i kopija plana sa evidentiranim objektom (obrazac 02)

Legalizacija objekata za fizička lica - Design N
Za legalizaciju i uknjižbu objekta koji je izgrađen bez prethodno izdate Građevinske dozvole potrebno je da predate ODELjENjU ZA GRAĐEVINSKE POSLOVE, odsek za legalizaciju građevinskih objekata (pri opštini kojoj pripadate) sledeća dokumenta i zahteve: ZAHTEV ZA LEGALIZACIJU Za naknadno izdavanje građevinske upotrebne dozvole objekata/delova objekata izgrađenih ili rekonstruisanih bez građevinske dozvole. U okviru novog Zakona o planiranju i izgradnji, objekti koji se legalizuju svrstani su u nekoliko kategorija. U zavisnosti od kategorije i strukture objekta, uz ZAHTEV ZA LEGALIZACIJU potrebno je priložiti i sledeće: Za porodične stambene objekte bruto građevinske površine do 100m2, stanove u stambenim zgradama do 100m2 neto površine i stambene objekte sa jednim stanom preko 100m2 (po članu 188. Zakona) • Dokaz o pravu svojine. To podrazumeva dokaz o pravu zakupa na građevinskom zemljištu, tj. dokaz o pravu svojine na objektu • Potrebno je doneti ftografije objekta • Geodetski snimak, odnosno tehnički izveštaj o stanju objekta, što podrazumeva instalacije, infrastrukturne mreže i spoljno uređenje objekta na kopiji plana parcele, sa iskazanom bruto razvijenom građevinskom površinomu osnovi objekta • Uplatiti administativne takse i sa sobom poneti priznanice Za stambene objekte sa više stanova, stambeno-poslovne objekte, poslovne i proizvodne objekte (po članu 189. Zakona) • Dokaz o pravu svojine, odnosno dokaz o pravu zakupa na građevinskom zemljištu, odnosno dokaz o pravu svojine na objektu • Priložiti fotografije objekta • Potrebno je priložiti zapisnik o izvršenom veštačenju i ispunjenosti uslovaza upotrebu objekta, sa specifikacijom posebnih fizičkih delova, koji sadrži geodetski snimak na kopiji plana parcele, sa iskazanom bruto razvijenomgrađevinskom površinom, izrađen od pravnog lica, najčešće privrednog društva upisan u odgovarajući registar za obavljanje tih poslova • Priznanica, kao dokaz o uplati administrativne takse Za pomoćne objekte (po članu 190. Zakona) • Dokaz o pravu svojine, odnosno dokaz o pravu zakupa na građevinskom zemljištu, odnosno dokaz o pravu svojine na objektu • Priložiti uz dokumentaciju fotografije objekta, kao i • Priznanice, kao dokaz o uplati administrativne takse Objekti koji su izgrađeni iz sredstava budžeta RS, AP ili jeinice lokalne samouprave (po članu 191. Zakona) potražuju: • Zapisnik o izvršenom veštačenju, tehničkoj ispravnosti i da su ispunjeni uslovi za upotrebu objekta , sa specifikacijom posebnih fizičkih delova, koji sadrži geodetski snimak objekta na kopiji plana parcele, sa iskazanom bruto razvijenom građevinskom površinom u osnovi objekta, izgrađen od strane privrednog društva, odnosno drugog pravnog lica upisanog u odgovarajući registar za obavljanje tih poslova Za objekte za koje je izdato odobrenje za izgradnju po propisima koji su važili do dana stupanja na snagu Zakona o planiranju i izgradnji, a kojim je odstupljeno od izdatog odobrenja za izgranju i potvrđenog glavnog projekta (po članu 192. Zakona) • Dokaz o pravu svojine, odnosno dokaz o pravu zakupa na građevinskom zemljištu, tj. dokaz o pravu svojina na objektu • Projekat izvedenog objekta izgrađen u skladu sa ovim zakonom • Piznanica kao okaz da su uplaćene administrativne takse Za legalizaciju objekta potrebno je da bude upisan u nadležnom katastru kao vlasnik parcele na kojoj se nalazi objekat (obrazac 01). Pored ovoga je potrebno da geometri snime objekat i iz katastra da se dobije posedovni list (kao okaz o vlasništvu) i kopija plana sa evidentiranim objektom (obrazac 02)
Legalizacija objekata Beograd
Pripremamo prikaz firmi sa koordinatama.
Postavite pitanje firmama
Pitanje šaljete firmama iz ove teme. Odgovor dobijate direktno od firmi.
Legalizacija objekata Beograd






