Dodaj firmu

Gari Kasparov biografija

; Ažurirano 16.01.2024.
Gari Kasparov biografija

 

Jedan od svetskih prvaka u šahu i to između 1985. i 2000. godine je bio i Gari Kimovič. Rođen je u gradu Bakuu, u Azerbejdžanu, 13. aprila 1963. godine, a 1983. godine se prvi put našao na prvom mestu svetske liste najboljih šahista. Tom prilikom je pretekao čuvenog svetskog prvaka Anatolija Karpova. Na tom mestu je ostao sve do 10. marta 2005. godine. Tada se zvanično povukao iz sveta profesionalnog šaha.

Njegovo pravo ime je Harri Vajnštajn, a majka mu je bila Jermenka, dok je po ocu Jevrejin. S obzirom na to da su mu se roditelji vrlo rano razišli, njegova majka je svoje jermensko prezime Kasparjan promenila u Kasparov, što bi bila ruska varijanta tog prezimena. Kada je Gari imao 12 godina, preuzeo je majčino prezime.

Šahovski klub koji je vodio Mihail Botvinik, raniji svetski prvak u šahu, je Gari počeo da pohađa 1974. godine. Samo dve godine kasnije zvanično osvaja prvenstvo Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika za učesnike mlađe od 18 godina.

Na turniru u Banja Luci 1979. godine pobeđuje, a samo godinu dana kasnije stiče i titulu velemajstora.

Prvo mesto na turniru u Sovjetskom Savezu osvaja 1982. godine i postaje naročito poznat. Pored toga što je šah bila njegova ljubav, studirao je i anglistiku.

Najmlađi igrač koji je igrao meč za prvaka sveta, kada je imao samo 21 godinu bio je upravo on i njegov suparnik je bio Anatolij Karpov, koji je prvak sveta bio od 1974. godine.

Interesantno je pomenuti da će pet mečeva za titulu svetskog prvaka odigrati u upravo ovaj par, Kasparov i Karpov. Igrali su ukupno 144 partije i slobodno se može reći da se radilo o najboljim šahistima celog sveta.

Najduži meč u istoriji šaha je igrao upravo Kasparov i to mu je zvanično bio prvi meč. U jesen 1984. godine u Moskvi je taj meč počeo, a obuhvatio je seriju od ukupno 17 remija. Posle pobede na turniru u Linaresu, u martu 2005. godine je Gari Kasparov zvanično objavio da napušta šah. Posvećuje se političkoj karijeri i suprotstavlja se vlasti trenutno aktuelnog predsednika Vladimira Putina.

Idi na vrh strane