Magazin ZabavaZanimljivosti Podaci o ličnosti

Podaci o ličnosti

by Administrator

podaci o licnostiNa sajtu SHARE Fondacije osvanuo je tekst u kojem se govori o nedavnom objavljivanju ogromnog broja podataka o ličnosti na sajtu Agencije za privatizaciju. Toga sam se setio kada sam došao u jednu sitaciju na fakultetu.

Pre nekoliko dana popunjavao sam jednu pionirsku anketu sa kolegama na fakultetu. Cilj popunjavanja ove ankete bio je da se dobije uvid u kvalitet postavljenih pitanja. Samim tim i da se pojedina pitanja koja mogu dovesti anketiranog u nedoumicu isprave, izbrišu ili preformulišu kako bi se anketa koristila u daljem ispitivanju. Praktično, trebalo je da pomognemo da se anketa poboljša i prilagodi ciljnim grupama kako bi se od anketiranih dobili što kvalitetniji odgovori na postavljena pitanja. Većina kolega bila je izuzetno obazriva pri odgovaranju na pitanja za koja su smatrali da mogu otkriti njihov identitet ili koja bi ih mogla na bilo koji način kompromitovati, ako se utvrdi ko je anketu popunjavao. Pošto je anketar, asistent na jednom predmetu na našem fakultetu, primetio da se ustručavamo pri odgovaranju, zainteresovao se da sazna u čemu je problem. Zaključak je bio da je većina nas smatrala da mogu utvrditi naš identitet na osnovu odgovora na neka pitanja, kao što su: kojeg smo pola, koliko godina imamo, gde smo rođeni, koju školu smo završili, da li u roku završavamo fakultet i na kojoj smo godini studija. S obzirom na to da sam, recimo ja, jedini u generaciji koji ima zvanje ekonomskog tehničara iz jedne kraljevačke škole, postoji mogućnost da se iz evidencije fakulteta utvrdi ko je popunjavao baš tu anketu. Gore pomenuti asistent nam je rekao da je cilj ankete utvrđivanje stavova o nekim problemima i da se kao anketar sigurno neće baviti tim „banalnostima“koje su u vezi sa otkrivanjem identiteta anketiranog. Ali nikome nije svejedno da napiše za koju političku stranku bi glasao na sledećim izborima, a da se, sa druge strane, zna da se može otkriti ko je anketu popunio. Svaki građanin svoj glasački listić popunjava anonimno i nijedan listić nije obeležen.

Naravno da govorim o tome da neko može, ne i da hoće, da utvrdi identitet anketiranog. Niko od nas studenata nije razmišljao kao tvorac ankete. Svi smo razmišljali kao anketirani, pa smo se zato i ustručavali od odgovaranja na određena pitanja. To za nas nisu bile banalnosti. Nije ni prijatno ni opravdano da neko nepoznat zna vaše lične podatke i vaše stavove o nekim temama ako vi to ne želite.

Nakon toga, istog dana, otišao sam kod zubara. Kod sebe nisam imao zdravstvenu knjižicu, a pošto sam imao već zakazan termin, medicinska sestra me je upitala da li imam neki dokument na kojem se može naći moj matični broj. Ličnu kartu uvek nosim sa sobom, pa je uz pomoć nje pronašla moj karton i obavio sam pregled bez zdravstvene knjižice. Dakle, samo uz pomoć mog JMBG-a medicinska sestra je mogla da pronađe moj karton. Isto tako funkcioniše i sistem kod lekara opšte prakse, samo što je taj karton ispunjen podacima o svakom pregledu koji ste od svog rođenja uradili.

Verovatno se većini ljudi makar jednom u životu desilo da mu je policijski službenik, u kasnim noćnim satima, prilikom vraćanja iz grada, zatražio lična dokumenta. Ako niste primetili, uzevši vašu ličnu kartu, pored toga što je obratio pažnju na vaš izgled, datum rođenja i adresu, on je uz pomoć vašeg JMBG-a proverio da li uopšte postoji lice sa tim imenom i prezimenom, kao i verodostojnost podataka na ličnoj karti. Praktično, on pored toga što proverava vaše podatke, proverava i da li je dokument falsifikovan. U evidenciji u kojoj se proverava vaš identitet, u kojoj lice sa druge strane radio-veze vrši pretragu, mogu se naći svi vaši prekršaji i krivična dela za koje ste odgovarali, ili još niste.

Svi ovi podaci o kojima sam do sada govorio jesu podaci o ličnosti. Zamislite da neko u jednom trenutku ima sve vaše podatke ili da ima podatke koji predstavljaju osnovu za pronalaženje svih informacija o vama. Banalno je navoditi primer da neko može saznati od kojih ste bolesti bolovali tokom života i na koje ste lekove alergični neovlašćenim uvidom u vaš medicinski karton. A zamislite da neko ima pristup vašem bankovnom računu ili da ima pristup bazama koju koristi bilo koja državna služba, na primer policija.

Još jedan od ključnih razloga zbog kog je nastao ovaj tekst je podatak da u Srbiji „CPI“ (Corruption Perceptions Index) ili na srpskom „Indeks percepcije korupcije“, iznosi 42, prema merenju Transparency Internacional-a iz 2014. godine. Sa tim CPI-jem zauzimamo trenutno 78. mesto od 174 pozicije na listi. Nažalost, ne živimo u Danskoj koja je prva na listi, gde bismo se osećali sigurno i gde se verovatno ne bi desilo da podaci o više od 5 miliona ljudi stoje na sajtu jedne državne agencije. Realnost jeste takva da otprilike svako, putem određenih veza, kontakata ili poznanstava može (i ponavljam, može) na osnovu pojedinih podataka, pogotovu JMBG-a, doći do ostatka informacija o vama koje ga interesuju. Mislim da i oni koji smatraju da nemaju šta da kriju o sebi u ovome vide problem.

Propust koji je Agencija za privatizaciju napravila ispravljen je prema navodima SHARE Fondacije istog dana kada je Fondacija obavestila Poverenika za informacije. Podaci sa sajta su sklonjeni. Nama kao građanima ostaje da, ako smatramo da je potrebno, zaštitimo svoje podatke što bolje možemo i da se nadamo da niko neće zloupotrebiti mogućnost dolaska do podataka o bilo kom građaninu Republike Srbije.

Miloš Mijailović
časopis InterFON

0 komentar

Slične teme