Magazin Life styleZujanje Poslovna sposobnost kao ljudsko pravo u Srbiji

Poslovna sposobnost kao ljudsko pravo u Srbiji

by Administrator

osobe-sa-invaliditetomInicijativa za prava osoba sa mentalnim invaliditetom MDRI-S i Beogradski centar za ljudska prava predstavili su, na konferenciji održanoj u petak, 28. oktobra 2011. godine, prve rezultate istraživanja o postojećoj praksi lišavanja i vraćanja poslovne sposobnosti u Srbiji, dobijenih na osnovu analize sudskih odluka za period od početka 2008. do kraja 2010. godine. Osobe sa intelektualnim i mentalnim teškoćama često su podvrgnute postupku oduzimanja poslovne sposobnosti i postavljanju staratelja koji ima zakonsku obavezu da brine o njihovim interesima. Međutim, ovakva praksa za osobe sa teškoćama vodi automatskom uskraćivanju osnovnih ljudskih prava kao što su pravo glasa, pravo na rad, pravo na brak i druga.

Iz toga sledi da pomenuta praksa nije u skladu sa međunarodnim standardima o ljudskim pravima sadržanim u presudama Evropskog suda za ljudska prava i obavezama koje je Srbija preuzela, naročito ratifikacijom Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom Ujedinjenih nacija.
Koliko je česta praksa lišavanja poslovne sposobnosti u Srbiji? Može li se iz sudskih odluka jasno prepoznati osnov za lišenje osobe poslovne sposobnosti? Koji su najčešći proceduralni propusti prilikom lišavanja poslovne sposobnosti? Da li su osobe lišene poslovne sposobnosti imale sve garancije za fer i pravično suđenje?

Prezentacija prvih rezultata je poslužila kao uvod u radni sastanak o smernicama za zakonsku reformu u ovoj oblasti. Sastanak je vodio prof. Džerard Kvin sa Nacionalnog univerziteta Galvej, Republika Irska (Gerard Quinn, Galway University, Center for Disability Law and Policy). Profesor Kvin objasnio je problematiku lišavanja poslovne sposobnosti osoba sa invaliditetom sa aspekta međunarodnog prava i predstavio moguće alternative ovom postupku.

Parametri analize postupaka su brojni, a čini se logično da su među njima i učešće osobe kojoj se ispituje poslovna sposobnost u procesu veštačenja ili činjenica da li je sudija video osobu kojoj treba da “presudi”. Odatle osnovne primedbe nakon analize postupaka, kao što je primedba na veliki procenat predmeta (77,26, 83,9) u kojima je sud odustao od saslušavanja protivnika predlagača i gde nije postojao bar vizuelni kontakt, čime je povređeno pravo osoba sa smetnjama u razvoju na pravično suđenje. Mali broj odluka o delimičnom lišenju u odnosu na potpuno lišenje poslovne sposobnosti (6,08:93,98) i sadržina tih odluka ukazuju na nepostojanje detaljnog razmatranja svakog pojedinačnog slučaja i prakse stepenovanja poslovne sposobnosti, što, kada se u obzir uzmu druge manjkavosti postupaka, kao i odsustvo periodične provere stanja osobe lišene poslovne sposobnosti, predstavlja povredu prava na poštovanje privatnog i porodičnog života.

Primedbe se mogu staviti i na činjenice da stručnjaci koji odlučuju, ako ne o sudbini, onda bar o važnom delu života ovih ljudi, u stručnom radu još uvek koriste stigmatizujuću terminologiju (izraze kao što su “teška imbecilnost” ili “nenormalan i oštećen razvoj”), da je evidentan uticaj predrasuda prilikom izrade nalaza veštaka (“ovaj vid smeštaja, u Domu za lica ometena u razvoju, je za nju najadekvatniji”, “ona ništa ne razume i ne shvata”), da su odluke često donete samo na osnovu dijagnoze, da su navođeni primeri i karakteristike koje nisu od značaja, a da su izostavljeni primeri od značaja za donošenje odluke, a samim tim i obrazloženja donetih odluka.

Iako je stanje zatečeno prilikom ovog istraživanja zabrinjavajuće, članovi MDRI-S tvrde da sudovi mogu preduzeti niz zakonom predviđenih radnji kako bi se barem delimično sprečile povrede ljudskih prava osoba sa intelektualnim i mentalnim teškoćama kao protivnika predlagača u postupku oduzimanaj poslovne sposobnosti. Njihove preporuke su sledeće:

-Koristiti postojeća procesna ovlašćenja i saslušati protivnike predlagača, prisustvovati veštačenju ili barem uspostaviti vizuelni kontakt sa protivnikom predlagača (osobom o čijoj se poslovnoj sposobnosti odlučuje).
-Obratiti posebnu pažnju an kvalitet pravnog zastuppanja protivnika prdlagača pred sudom i procenjivati da li postoji sukob interesa između postavljenog staraoca i lica koje se lišava poslovne sposobnosti.
-Češće koristiti institut delimičnog lišenja poslovne sposobnosti, posvetiti više pažnje svakom pojedinačnom slučaju, detaljno proceniti sposobnost lica i ograničavati poslovnu sposobnost samo u onom delu u kojem je ona nesumnjivo utvrđena i samo ukoliko je to zaista neophodno.
-Posvetiti više pažnje obrazlaganju rešenja i detaljnije navoditi razloge za odustanak od saslušanja protivnika predlagača.
-Koristiti ovlašćenje da se po službenoj dužnosti pokrene postupak za vraćanje poslovne sposobnosti.
-Postupati po predlogu za vraćanje poslovne sposobnosti koji podnese lice lišeno poslovne sposobnosti i/ili njegov staratelj.
-Kritički posmatrati nalaze veštaka.

Pitanje kojim se dalje treba baviti jeste: Na koji način ove odlične preporuke efikasno sprovesti u delo, kako bi se sprečila neosnovana povreda ljudskih prava osoba sa smetnjama u razvoju?

Humanitarna organizacija Živimo Zajedno

0 komentar

Slične teme