Magazin Life styleIshrana Ishrana sportiste

Ishrana sportiste

by Administrator

sport Kao i ishrana onih koji se ne bave sportom, ishrana sportista treba da bude pre svega uravnotežena. Daćemo vam nekoliko saveta kako da vam ishrana pomogne da date maksimum u sportu kojim se bavite, ali i kako da izbegnete gubitak energije i iznenadne zamore.
Energetska potrošnja mišića je posebno važna. Treba dakle povećati unos hrane bogate energijom da bi se nadoknadila izgubljena energija. Energija se pre svega unosu hranom, a posebno preko vitamina. Sportista se znoji i tako gubi dosta mineralnih soli. Funkcionisanje organizma sportiste je intenzivnije neko kod drugih ljudi, pa se više troši i ima veću potrebu za hranom.
Pored unosa vitamina, sportista mora da unese i dovoljno mineralnih soli koje je izgubio znojenjem.
Posebna ishrana
U osnovi, proizvode koje bi trebalo da konzumira jedan sportista konzumiraju i oni koji se ne bave sportom, samo što sportista treba da vodi više računa o tome da tokom celog dana unosi namirnice koje će mu dati energiju.
Namirnice koje sportista mora svakodnevno da unosi: 

  • Mlečni proizvodi koji osiguravaju snabdevanje proteinima i sport2kalcijumom (učestvuju u mišićnoj kontrakciji)
  • Mesni proizvodi u velikim količinama, jer obnavljaju i povećavaju mišićnu masu, kao i unos gvožđa.
  • Voće i povrće; sirovo i kuvano, da bi obnovili energiju i uneli dovoljno vitamina i minerala. Voće i povrće je bogato vodom pa hidrira organizam. Štaviše, voćni šećer (fruktoza) ima posebna svojstva koja talože šećer (glikogen) u jetri (što pogoduje povećanoj fizičkoj aktivnosti).
  • Namirnice koje sadrže mnogo skroba treba jesti u izobilju jer unose pogonsko gorivo u organizam – glukozu. Glukoza se može uneti i posredstvom pića tokom napornog treninga.
  • Vitamini i masne esencijalne kiseline, koje su osnova za dobro funkcionisanje organizma.

Tako će unos različitih namirnica biti raspodeljen na dnevni period vodeći računa i o nekim drugim parametrima: trajanje sportskih aktivnosti tokom dana, tip sporta koji je u pitanju, da li je sezona ili vreme odmora (energija koju sportista troši kada se priprema za neko takmičenje i kada rekreativno trenira nije ista), klima…
Pored glavnih obroka neophodno je svakodnevno postojanje manjih lakih obroka i užina jer se njima unosi energija, a lako se vare i ne preopterećuju organizam.
Redovan unos tečnosti
Još jedan aspekat u ishrani sportiste je, pored hrane, tečnost. Sportista bi trebalo da poveća unos tečnosti pri velikim naporima iz četiri osnovna razloga:

  • Tečnost hidrira organizam. Posebno je bitna za sportiste budući da oni znojenjem gube velike količine tečnosti. sport3Međutim, znojenjem se ne gubi samo tečnost već i minerali potrebni organizmu, pa je preporučljiv unos mineralnih voda. Gubitak 1% vode iz organizma tokom napora povlači gubitak mišićne efikasnosti od 10%.
  • Konzumacijom vode se organizam čisti. Tokom napornih fizičkih aktivnosti stvara se veća količina „otpada“ u bubrezima, a unosom vode i njenim izbacivanjem putem mokraće se bubrezi čiste.
  • Pored obične vode, savetuje se unos mineralnih voda da bi se nadoknadili minerali izgubljeni znojenjem.
  • Voda je izvor energije.

Da rezimiramo: hrana koju unosi sportista se ne razlikuje od hrane koju unose drugi ljudi, ali treba da bude u većim količinama i da svi vitamini, minerali, kiseline i šećeri budu prisutni u svakodnevnom jelu. Ishrana treba da bude prilagođena aktivnosti kojom se sportista bavi, sezoni, klimi, ciljevima… Ali ipak, najbitnije je da bude prilagođena samom organizmu jer je on prvi koga se to tiče.

0 komentar

Slične teme