Dodaj firmu

Geologija Geoprofil doo - hidrogeologija, vodosnabdevanje, bunari

Firma Geoprofil doo iz Beograda pruža usluge iz oblasti geologije, hidrogeologije i geomehanike: izvođenje radova, vršenje nadzora, istraživanja i daljih analiza
Pročitaj više

Dositejeva 38
Stari grad, Beograd

Geologija EURO GEO

Geodetska agencija “EURO GEO” je ovlašćena od strane Republičkog Geodetskog Zavoda, za pružanje geodetskih usluga na teritoriji cele Srbije. Posedujemo veliko praktično iskustvo u primenjenoj (inženjerskoj) geodeziji, koje koristimo prilikom izgradnje kapitalnih infrastrukturnih objekata.
Pročitaj više

Bulevar Kralja Aleksandra 345
Zvezdara, Beograd

Reč geologija, možemo da podelimo na dve grčke reči i to bi bile – Gea – Zemlja i Logos – nauka. Iz napisanog jasno sledi da se radi o nauci koja proučava Zemlju, odnosno želi da nam objasni kako je ona formirana i na koji način dolazi do promena.

Šta je geologija?

Geolozi su naučnici koji se bave proučavanjem zemljišta, planina, okeana, reka, stena, kao i svih drugih delova Zemlje. Geologija kao reč, prvi put je upotrebljena u osamnaestom veku, tačnije 1778. godine, i smatra se jednom od najstarijih nauka.

Logično je da je ljudima oduvek bilo veoma važno da sagrade svoje domove, pa je tako prvo korišćenje geologije povezano sa upotrebom tehničkog kamena, koji se koristio kao građevinski materijal.

Geologiju kao nauku, možemo da podelimo na više naučno-stručnih oblasti, metoda, disciplina i polja.

U tom smislu spomenućemo: vulkanologiju (bavi se izučavanem vulkana, magme, lave i dr); geofiziku (proučava razne fizičke karakteristike unutrašnjosti Zemlje); geohemija (kao što ime kaže, ova disciplina se bavi izučavanjem hemijskog sastava Zemlje, kao i raznih reakcija i procesa); geotehnika (bavi se proučavanjem geološke sredine); geomorfologija (disciplina koja se bavi reljefom površine Zemlje); geomikrobiologija (bavi se mikrobiološkim procesima).

Navešćemo još i: geološko kartiranje (obrađuju se podaci koji su prikupljeni tokom prethodnih istraživanja, rada na terenu, postojeće dokumentacije i sl); geohronologija (ovo je nauka koja utvrđuje kolika je starost sedimenata, stena i fosila); glaciologija (u pitanju je nauka koja proučava lednike, kao i to na koji način i kako utiču na životnu sredinu); daljinska detekcija označava sakupljanje podataka uz pomoć raznih sistema koji nisu u konkretnom kontaktu sa pojavom koja se ispituje ili sa određenim objektom.

Pod geologijom, susrešćemo i grane kao što su: naftna geologija – glavni cilj je što bolje opisivanje mesta gde se nalaze gas i nafta; rudnička geologija – kao što sam ime kaže, ova disciplina se bavi vađenjem mineralnih bogatstava iz Zemlje; ekonomska geologija – proučava prirodne i mineralne resurse, i pri tome ih vrednuje i proračunava ekonomske efekte.

Tu nije kraj, pa spomenimo i: inženjersku geologiju, koja se bavi proučavanjem tla i stenskih masa; istorijsku geologiju, koja izučava razne promene na Zemlji i u njenoj kori tokom razvoja.

Ostale grane geologije

Kao što vidimo iz celog dosadašnjeg teksta, geologija je zaista široka nauka, koja ima mnogo zasebnih disciplina, od kojih ćemo nabrojati još: mehaniku tla, mineralogiju, regionalnu geologiju, sedimentologiju, seizmologiju, speleologiju...

Strukturna geologija proučava stenske mase, geometriju stena, dok se tektonika bavi deformacijama i pokretima u kori Zemlje.

Hidrogeologija, kao što joj ime kaže, proučava podzemne vode, njihove zakone kretanja, poreklo, kao i mogućnosti da se one iskoriste u određene svrhe.

U savremenom dobu vlada veliko interesovanje za geologijom, pošto se nalazimo u vremenu velikih klimatskih promena (globalno zagrevanje), pa se veruje da ova nauka može dati odgovore na ta pitanja.

*Za sve preciznije informacije, predlažemo da kontaktirate oglašivače ispod našeg teksta. 

Pitaj sve firme
Idi na vrh strane