To je letenje pomoću ultra lakih letelica- zmajeva, koje su našle svoje mesto u svetu vazduhoplovstva zbog svoje praktičnosti. Praktičnost se ogleda u lakoj prenosivosti letelica pa pilot više nije vezan za aerodrome, a istovremeno zbog malih brzina letenja i kontakta sa prirodom (nema kabina) doživljaj letenja je najsličniji letu ptice. Zavisno od sposobnosti pilota da iskoristi vazdušna strujanja, mogući su letovi od nekoliko sati uz postizanje visina i do 4000 metara.
Počinje se sa malim skokovima na školskom terenu uz pratnju nastavnika, a dinamika napretka svakog pojedinca najviše zavisi od njega samog. Bilo kako bilo slobodno letenje je sigurno jedan od najimpresivnijih sportova na otvorenom. Zmaj (hang-glider) je nešto starija koncepcija letelice koja se sastoji od metalne konstrukcije presvučene jedrom. Zmaj leti brzinama od 25-140 kilometara na sat u zavisnosti od vrste zmaja (školski, sportski, takmičarski), a smer kretanja se menja promenom težišta tela. Čovek je zakačen za zmaja pomoću posebnog veza u kojem se može leteti ležeći ili sedeći. Vez je opremljen spasilačkim padobranom. Zmajem se upravlja promenom težišta pa tako zmaj menja nagib i pravac leta.
Iako se zove slobodno letenje, nije u potpunosti slobodno već je potrebno poštovati određene propise iz vazduhoplovstva, odnosno piloti moraju da prođu obuku u ovlašćenoj školi, da lete sa ispravnom opremom u odgovarajućim meteorološkim uslovina. Poštujući ove osnovne principe ulazak u svet slobodnog letenja biće brži, sigurniji i doneće nam više zadovoljstva.
Slobodno leteći zmaj najjednostavnija je letelica. Iako moderni zmajevi izgledaju složenije od svojih prethodnika od pre trideset godina, njihova konstrukcija se u osnovi nije bitno promenila. Raspon krila modernog zmaja je oko 10 metara, površina krila 14 do 16, a masa 27 do 37 kilograma. Tokom poletanja potrebno je na ramenima držati zmaja. To traje kratko jer čim zmaj poleti pilot ostaje da visi i ne mora više da drži težinu zmaja. Pilot se zatrči sa zmajem i već nakon nekoliko koraka je u vazduhu. Sleće se na livadu sa doskokom na noge. U toku leta stalno je potrebno, zbog upravljanja, svoju težinu prebacivati napred-nazad i levo-desno. To nije teško, ali kod dužih letova i u jačim turbulencijama može biti zamorno. Moguće je poleteti i sleteti bez vetra, kao i sa jakim vetrom. Idealna brzina vetra je između 5 i 30 kilometra na sat. Naravno, vetar olujne jačine nije preporučljiv. U samom letu jačina vetra nije bitna.
3 komentara
Comments are closed.