Magazin NaukaOstale nauke Geopolitičke teorije u praksi

Geopolitičke teorije u praksi

by Administrator

geopolitikaSvedoci smo današnje, ne tako sjajne geopolitičke situacije nadmetanja velikih sila sa istoka i zapada. Ovu situaciju mnogi nazivaju nastavkom Hladnog rata koji je istorijski okončan raspadom Varšavskog pakta i SSSR-a. Miroslav Lazanski, vojnopolitički analitičar i komentator Politike, današnju situaciju sa Ukrajinom, na primer,uporedio je sa nekadašnjom Kubanskom krizom koja je predstavljana kao potencijalni uvod i razlog zaTreći svetski rat. Na svu sreću do tog rata nije došlo, ali danas smo svedoci upravljanja svetskom vojnopolitičkom situacijom od strane velikih sila, koja predstavlja samo nastavak politike vođene u vreme Hladnog rata. Strategije na osnovu kojih se danas upravlja svetom stvorene su u prošlosti i rezultat su razmatranja odgovora na pitanje: „Kako upravljati svetom?

U „Starom zavetu“ postoji priča o dva sukobljena stvorenja – Levijatanu i Behemotu. Levijatan je prikazan kao kit, a Behemot kao bik. Oni predstavljaju oličenje snaga kopna i vode, a geopolitičari su ovu priču koristili u svrhe objašnjavanja sukoba svetskih vojnih sila.

Teorija Hartlanda

Prvu među teorijama oslonjenih na ovu priču stvorio je Helford Mekinder i nazvana je „Teorija Hartlanda“. Sa njegove tačke gledišta, svetska istorija predstavlja rezultat konstantnog nadmetanja sila kopna i mora oko prevlasti nad „Srcem sveta“ ili „Hartlandom“. Hartland, po pisanju Mekindera, obuhvata predeo evroazijskog kontinenta, a ponajviše teritoriju današnje Rusije. Smatrao je da bilo koja zemlja, ukoliko želi da vlada svetom, mora imati jaku flotu kojom će sa morskih prostranstava pokoriti ovaj prostor. Formula za vladanje svetom, po njegovom tumačenju, glasila je: „Ko vlada istočnom Evropom, vlada Središtem sveta; ko vlada Središtem sveta, vlada Svetskim ostrvom; ko vlada Svetskim ostrvom, vlada čitavim svetom.

Mekinder je upravo bio jedan od zagovarača teorije o sprečavanju ujedinjenja sila Evrope i Azije. S obzirom na to da je po nacionalnosti bio Britanac, smatrao je da bi trebalo onemogućiti saradnju Nemačke i Rusije jer, u tom slučaju, nijedna svetska sila ne bi mogla da parira ovim dvema državama u prevlasti nad svetom. Veliki uticaj Mekinder je ostavio na nemačkog geopolitičara Karla Haushofera. On je, pored toga što je imao blizak odnos sa Hitlerom, bio i jedan od zagovarača stvaranja transverzale Berlin-Moskva-Tokio. Smatrao je da bi Nemačka trebalo da uči na greškama iz Prvog svetskog rata i da bi upravo zbog toga, pred sam početak novih nemačkih osvajanja, trebalo biti u prijateljskim odnosima sa Rusijom. Mnogi smatraju da je Haushofer, ako ne i lično posredovao, makar podržao „Ribentrop-Molotov“ sporazum o međusobnom nenapadanju Nemačke i Rusije koji je potpisan 1939. godine.Haushofer je taj sporazum smatrao odlučujućim i krucijalnim potezom koji bi Nemačku doveo do pobede u novom ratu, dok je Hitler na njega gledao kao na sredstvo za kupovinu vremena.

Teorija Rimlanda

Druga teorija predstavlja teoriju američkog geopolitičara Nikolasa Spajkmana. On je uspeo da objedini Mekinderovu i teoriju Alfreda Mehena, koji je predviđao da će Amerika postati vodeća svetska pomorska sila. Mehen je Ameriku poredio sa anakondom koja bi trebalo da sa mora svojim snagama kontroliše kopno i kopnene snage. Spajkmanova teorija naziva se „Teorija Rimlanda“ jer je, za razliku od Mekindera, kao glavno svetsko bojište video vodeno prostranstvo od Evrope do Južne Koreje. Nova formula za vladanje svetom glasila je: „Onaj ko dominira Rimlandom, dominira Evroazijom; onaj ko dominira Evroazijom, ima sudbinu sveta u svojim rukama.“ Na pojasu Rimlanda bi se, po Spajkmanovom mišljenju trebalo uticati vojnim silama na teritoriju Evroazije i na taj način Amerika bi došla do pozicije vladara sveta. Zemlje južne Azije svesne šta im se sprema počele su da stvaraju saveze sa evropskim zemljama, ali i sa Amerikom, kako bi zaštitile sebe od negativnih posledica. U to vreme nastali su paktovi kao što su SEATOCENTOANZUS, ali i NATO pakt. Uticaj Amerike u pojasu „Rimlanda“ vidljiv je na primerima rata u Koreji, Vijetnamu, Kambodži, Avganistanu, Iranu i Iraku.

„Nomos“ i veliki prostori

Sintezu ove dve teorije napravio je Karl Šmit. On je smatrao da je cela istorija sveta zasnovana na sukobima između pomoriskih i kontinentalinih država. To objašnjava pojmom „nomosa“ koji predstavlja organizovanost ili uređenost određenih predela sveta koji određuju sudbinu tog prostora. Ova teorija u potpunosti koristi ideju o borbi Levijatana i Behemota. Takođe, Karl Šmit je bio zagovarač teorije velikog prostora, koju je objašnjavao kao stvaranje ogromnih prostora ujedinjenjem više država-kontinenata. Ujedinjenje je zasnovano na dobrovoljnoj bazi, bez ikakve prisile i vojnog delovanja. Ulasku u jedan od ovakvih organizacija (prostora) Srbija teži u proteklih deset do petnaest godina.

Dakle, današnja geopolitička situacija predstavlja upravo sprovođenje svih ovih teorija u delo. Neke su u skorijoj prošlosti u potpunosti sprovedene, dok se neke i danas aktivno sprovode. Svetska dešavanja upravo to potvrđuju. Sukob između Amerike i Rusije ilustrovano je prikazan kao sukob anakonde i medveda koji više nego očigledno podseća na već pomenuti sukob iz „Starog zaveta“, a koincidencija američke anakonde sa Mehenovom je danas potpuno isključena.

Miloš Mijailović
časopis InterFON

0 komentar

Slične teme