<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Na Vidiku Magazin&#187; Zabava</title>
	<atom:link href="http://www.navidiku.rs/magazin/category/zabava/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://www.navidiku.rs/magazin</link>
	<description>Najnoviji magazin by NaVidiku.rs</description>
	<lastBuildDate>Fri, 03 Feb 2012 17:24:28 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>http://wordpress.org/?v=3.1.2</generator>
		<item>
		<title>374 god. od rođenja Nikolasa Stena</title>
		<link>http://www.navidiku.rs/magazin/zabava/na-danasnji-dan/347-god-od-rodenja-nikolasa-stena_24876/</link>
		<comments>http://www.navidiku.rs/magazin/zabava/na-danasnji-dan/347-god-od-rodenja-nikolasa-stena_24876/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 11 Jan 2012 00:10:30 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Administrator</dc:creator>
				<category><![CDATA[Na današnji dan]]></category>
		<category><![CDATA[anatomija]]></category>
		<category><![CDATA[geologija]]></category>
		<category><![CDATA[Nikolas Steno]]></category>
		<category><![CDATA[paleontologija]]></category>
		<category><![CDATA[stratografija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.navidiku.rs/magazin/?p=24876</guid>
		<description><![CDATA[Nikolas Steno jedan je od prvih naučnika koji je počeo da se bavi geologijom i anatomijom, a smatraju ga ocem geologije i stratigrafije. Rođen je 11. januara 1638. godine u Kopenhagenu kao sin luteranskog draguljara koji je radio za kralja Kristijana IV od Danske. Svoje detinjstvo Nikolas Steno proveo je u izolaciji zbog još uvek [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-full wp-image-24878" title="nikolas-steno" src="http://www.navidiku.rs/magazin/wp-content/uploads/2012/01/nikolas-steno1.jpg" alt="nikolas-steno" width="209" height="347" />Nikolas Steno jedan je od prvih naučnika koji je počeo da se bavi <strong>geologijom</strong> i <strong>anatomijom</strong>, a smatraju ga ocem <strong>geologije</strong> i <strong>stratigrafije</strong>. Rođen je 11. januara 1638. godine u Kopenhagenu kao sin luteranskog draguljara koji je radio za kralja <strong>Kristijana IV od Danske</strong>. Svoje detinjstvo Nikolas Steno proveo je u izolaciji zbog još uvek nepoznate bolesti koja je napala njegovo telo. Nekoliko godina kasnije, čak 250 učenika sa kojima je pohađao školu umiru od kuge.</p>
<p>Nakon što je završio fakultet, Nikolas Steno počinje da putuje po Evropi. Putovanje se nikada nije završilo, s obzirom da je u njemu proveo ostatak svog života. U Italiji, Francuskoj, Holandiji i Nemačkoj upoznaje istaknuta imena iz sveta nauke i fizike i pod njihovim uticajem i sam počinje da usmerava svoje znanje ka naučnim otkrićima. U sve što sazna morao se uveriti sopstvenim očima, jer nije želeo olako da prihvata sadržaj knjiga ma ko bio njihov autor.</p>
<p>Stigavši do Amsterdama, Nikolas Steno odlučuje da ovde studira anatomiju, fokusirajući se na limfni i muskulatorni sistem i i na prirodu mišićnih kontrakcija. Kako bi pokazao da kontrakcijom mišić menja svoj oblik ali ne i zapreminu, upotrebio je geometriju.</p>
<p>Ovaj veliki naučnik dao je veliki doprinos <strong>geologiji</strong> i <strong>paleontologiji</strong>. Naime, proučavajući glavu velike ajkule, Nikolas Steno je primetio veliku sličnost između njenih zuba i nekih kamenih objekata. Smatrao je da su ti kameni objekti nekada bili zubi antičke ajkule.  Svoja geološka otkrića objavio je u delu <em>Preliminarna rasprava disertaciji o čvrstim telima koja se prirodno javljaju unutar drugih čvrstih tela.</em></p>
<p>Što se tiče stratigrafije,u delu <em>Dissertationis prodromus</em> izneo je tri osnovna principa za njeno formiranje, a to su <strong>princip prvobitne horizontalnosti, princip lateralnog kontinuiteta i princip presečnih diskontinuiteta</strong>.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.navidiku.rs/magazin/zabava/na-danasnji-dan/347-god-od-rodenja-nikolasa-stena_24876/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>1</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Robert Nojs &#8211; 84. godine od njegovog rođenja</title>
		<link>http://www.navidiku.rs/magazin/zabava/84-godine-od-rodenja-roberta-nojsa_24538/</link>
		<comments>http://www.navidiku.rs/magazin/zabava/84-godine-od-rodenja-roberta-nojsa_24538/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 12 Dec 2011 10:23:32 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Administrator</dc:creator>
				<category><![CDATA[Na današnji dan]]></category>
		<category><![CDATA[Zabava]]></category>
		<category><![CDATA[digitalna revolucija]]></category>
		<category><![CDATA[mikrocip]]></category>
		<category><![CDATA[nojs]]></category>
		<category><![CDATA[robert]]></category>
		<category><![CDATA[robert nojs]]></category>
		<category><![CDATA[rodjen]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.navidiku.rs/magazin/?p=24538</guid>
		<description><![CDATA[Na današnji dan pre tačno 84 godine, rodio se tvorac mikročipa – Robert Nojs. Osim toga on spada u pionire digitalne revolucije. Njemu pripadaju velika čast i zasluge za izum integrisanog kola. Integrisano kolo je nedugo zatim uticalo na neverovatan razvoj digitalne tehnologije. Zahvaljujući Robertu Najsu, jedan region u Kaliforniji dobio je naziv „Silikonska dolina“. [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://www.navidiku.rs/magazin/wp-content/uploads/2011/12/mikro.jpg"><img class="alignleft size-thumbnail wp-image-24541" title="mikro" src="http://www.navidiku.rs/magazin/wp-content/uploads/2011/12/mikro-150x112.jpg" alt="" width="150" height="112" /></a>Na današnji dan pre tačno 84 godine, rodio se tvorac mikročipa – Robert Nojs. Osim toga on spada u pionire digitalne revolucije. Njemu pripadaju velika čast i zasluge za izum integrisanog kola. Integrisano kolo je nedugo zatim uticalo na neverovatan razvoj digitalne tehnologije.</p>
<p>Zahvaljujući Robertu Najsu, jedan region u Kaliforniji dobio je naziv „Silikonska dolina“. Robert Nojs bio je jedan od osnivača velikih kompanija kao što su „Ferčajld poluprovodnici“ i „Intel“.</p>
<p>Robert Nojs je preminuo 1990. godine u Ostinu, Teksas. Imao je šezdeset godina.<br />
Njegova porodica je nakon njegove smrti  napravila fondaciju pod njegovim imenom, koja se bavi rešavanjem problema iz oblasti matematike, nauke kao i širenja pismenosti u školama u Americi.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.navidiku.rs/magazin/zabava/84-godine-od-rodenja-roberta-nojsa_24538/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>4</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Džulija Roberts u ulozi zle maćehe</title>
		<link>http://www.navidiku.rs/magazin/zabava/knjiga-film-i-muzika/dzulija-roberts-u-ulozi-zle-macehe_24153/</link>
		<comments>http://www.navidiku.rs/magazin/zabava/knjiga-film-i-muzika/dzulija-roberts-u-ulozi-zle-macehe_24153/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 10 Oct 2011 07:28:57 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Administrator</dc:creator>
				<category><![CDATA[Knjiga, film i muzika]]></category>
		<category><![CDATA[bajke]]></category>
		<category><![CDATA[braća grim]]></category>
		<category><![CDATA[Džulija Roberts]]></category>
		<category><![CDATA[izdvajamo]]></category>
		<category><![CDATA[Snežana i sedam patuljaka]]></category>
		<category><![CDATA[zla kraljica]]></category>
		<category><![CDATA[zla maćeha]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.navidiku.rs/magazin/?p=24153</guid>
		<description><![CDATA[Džulija Roberts, holivudska diva čarovbnog osmeha koju smo navikli da gledamo u komedijama u kojima obično glumi naivne, nespretne, ali iskrene i posve ljupke devojke, ovoga puta dobila je ulogu negativca – ulogu zle kraljice u najnovijem filmskom ostvarenju indijskog režisera Tarsema Singa Snežana i sedam patuljaka. Iako se mnogi pitaju kako će Džulija Roberts [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Džulija Roberts, holivudska diva čarovbnog osmeha koju smo navikli da gledamo u komedijama u kojima obično glumi naivne, nespretne, ali iskrene i posve ljupke devojke, ovoga puta dobila je ulogu negativca – ulogu zle kraljice u najnovijem filmskom ostvarenju indijskog režisera <strong>Tarsema Singa</strong> <em>Snežana i sedam patuljaka</em>.</p>
<p>Iako se mnogi pitaju kako će Džulija Roberts izneti ovo ulogu s obzirom da nikada nije imala ni sličnu, iz filmske kuće <em>Relativity Media</em> sigurni su u njen glumački kvalitet, profesionalizam o kome svedoče godine i godine rada koje stoje iza nje, ma kako mladoliko izgledala.</p>
<p>Ovaj film biće sve samo ne klasična priča o Snežani i sedam patuljaka. Naime, reč je o avanturi sa pregršt komike u kojoj Snežana i sedam patuljaka pokušavaju da pronađu najbolji način da se <em>oduže</em> zloj maćehi za ubistvo Snežaninog oca.</p>
<p>Film koji još uvek nema svoj zvaničan naziv počinje da se snima u aprilu sledeće godine, a u američke bioskope stiže u već u junu 2012. Nadajmo se da ni mi nećemo morati dugo da čekamo da Džulija Roberts zablista i na domaćim platnima. Do tada, evo fotografija <em>zle</em> Džulije i ljupke Snežane koju igra <strong>Lili Kolins</strong>.</p>
<p><img class="alignleft size-full wp-image-24155" title="džulija-roberts" src="http://www.navidiku.rs/magazin/wp-content/uploads/2011/10/julia1.jpg" alt="džulija-roberts" width="540" height="359" /></p>
<p><img class="alignleft size-full wp-image-24156" title="džulija roberts" src="http://www.navidiku.rs/magazin/wp-content/uploads/2011/10/julia2.jpg" alt="džulija roberts" width="540" height="405" /></p>
<p><img class="alignleft size-full wp-image-24157" title="snezana i sedam patuljaka film" src="http://www.navidiku.rs/magazin/wp-content/uploads/2011/10/julia3.jpg" alt="snezana i sedam patuljaka film" width="540" height="405" /></p>
<p><img class="alignleft size-full wp-image-24158" title="lili kolins" src="http://www.navidiku.rs/magazin/wp-content/uploads/2011/10/julia6.jpg" alt="lili kolins" width="540" height="405" /></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.navidiku.rs/magazin/zabava/knjiga-film-i-muzika/dzulija-roberts-u-ulozi-zle-macehe_24153/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Albert Sent-Đerđi &#8211; život posvećen vitaminu C</title>
		<link>http://www.navidiku.rs/magazin/zabava/na-danasnji-dan/118-godina-od-rodenja-alberta-sent-derdija_24033/</link>
		<comments>http://www.navidiku.rs/magazin/zabava/na-danasnji-dan/118-godina-od-rodenja-alberta-sent-derdija_24033/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 15 Sep 2011 22:48:12 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Administrator</dc:creator>
				<category><![CDATA[Na današnji dan]]></category>
		<category><![CDATA[Albert Sent-Đerđ]]></category>
		<category><![CDATA[biohemija]]></category>
		<category><![CDATA[medicina]]></category>
		<category><![CDATA[nobelova nagrada]]></category>
		<category><![CDATA[vitamin C]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.navidiku.rs/magazin/?p=24033</guid>
		<description><![CDATA[Biolozi širom sveta danas ponosno obeležavaju 118 god. od rođenja Alberta Sent-Đerđija. Za njega je čuo veoma mali broj običnog sveta, ali njegovi izumi i više su nego poznati. Naime, uspeo je da izoluje vitamin C i pronađe njegove zalihe u paprici. Albert Sent-Đerđ, fiziolog i biohemičar, rođen je 16. septembra 1893. godine u Budimpešti. [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-full wp-image-24034" title="Albert fon Sent-Đerđ" src="http://www.navidiku.rs/magazin/wp-content/uploads/2011/09/albert.jpg" alt="Albert fon Sent-Đerđ" width="292" height="389" />Biolozi širom sveta danas ponosno obeležavaju 118 god. od rođenja Alberta Sent-Đerđija. Za njega je čuo veoma mali broj <em>običnog sveta</em>, ali njegovi izumi i više su nego poznati. Naime, uspeo je da izoluje <strong>vitamin C</strong> i pronađe njegove zalihe u paprici.</p>
<p>Albert Sent-Đerđ, fiziolog i biohemičar, rođen je 16. septembra 1893. godine u Budimpešti. Studije medicine završava upravo u rodnom gradu, a dalje školovanje nastavja u Bratislavi, zatim se usavršava i u Berlinu, Pragu, Groningenu i Lajdenu, a na Kembridžu će doktorirati hemiju.</p>
<p>Albert Sent-Đerđ je veći deo svog života posvetio izolovanju vitamina C u čemu je na kraju i uspeo. U zelenoj mađarskoj paprici uspeo je da pronađe njegove neverovatne zalihe. Takođe, proučavao je i unos kiseonika kod živih organizama. Zahvaljujući finansijskoj podršci Mađarske, Albert Sent-Đerđ je osnovao Institut za biohemiju univerziteta u Segedinu.</p>
<p>Godine 1937. biva nagrađivan Nobelovom nagradom za fiziologiju ili medicinu za opis vitamina C i otkriće da se kiseonik vezuje sa vodonikom u ćelijskoj respiraciji . Godinu dana kasnije dobija počasnu titulu člana Mađarske akademije nauka.</p>
<p>Dvadeset godina pre smrti Albert Sent-Đerđ počinje da istražuje kancerogene bolesti. Nažalost, proučavanje je prekinula smrt koja ga je zadesila u 93. godini života.</p>
<p>&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.navidiku.rs/magazin/zabava/na-danasnji-dan/118-godina-od-rodenja-alberta-sent-derdija_24033/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>22</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>189 godina od rođenja Gregora Mendele</title>
		<link>http://www.navidiku.rs/magazin/zabava/na-danasnji-dan/gregor-mendel-zacetnik-klasicne-genetike_23596/</link>
		<comments>http://www.navidiku.rs/magazin/zabava/na-danasnji-dan/gregor-mendel-zacetnik-klasicne-genetike_23596/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 20 Jul 2011 10:32:54 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Administrator</dc:creator>
				<category><![CDATA[Na današnji dan]]></category>
		<category><![CDATA[biolog]]></category>
		<category><![CDATA[biologija]]></category>
		<category><![CDATA[botanika]]></category>
		<category><![CDATA[drugi mendelov zakon nasleđivanja]]></category>
		<category><![CDATA[grašak]]></category>
		<category><![CDATA[gregor mendel]]></category>
		<category><![CDATA[klasična genetika]]></category>
		<category><![CDATA[matematika]]></category>
		<category><![CDATA[prirodne nauke]]></category>
		<category><![CDATA[prvi mendelov zakon nasleđivanja]]></category>
		<category><![CDATA[zakoni nasleđivanja]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.navidiku.rs/magazin/?p=23596</guid>
		<description><![CDATA[Gregor Mendel , rođen 20. jula 1822. na teritoriji današnje Češke, još kao mlad bio je prepun ambicija i velikih interesovanja za prirodu. Pored poziva sveštenika bavio se i botanikom koja je bila njegova velika ljubav, a matematika je takođe bila jedna od oblasti koje su u njemu budile znatiželju. Ipak, ono po čemu će [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-full wp-image-23598" title="klasična genetika" src="http://www.navidiku.rs/magazin/wp-content/uploads/2011/07/mendel1.jpg" alt="klasična genetika" width="391" height="224" />Gregor Mendel , rođen 20. jula 1822. na teritoriji današnje Češke, još kao mlad bio je prepun ambicija i velikih interesovanja za prirodu. Pored poziva sveštenika bavio se i botanikom koja je bila njegova velika ljubav, a matematika je takođe bila jedna od oblasti koje su u njemu budile znatiželju. Ipak, ono po čemu će Gregor Mendel ostati upamćen svakako je <strong>klasična genetika</strong> za koju se smatra je upravo on njen začetnik.</p>
<h2>Neuspeh na prijemnom ispitu</h2>
<p>Gregor Mendel nije naročito bio oduševljen pozivom sveštenika, ali je bio u neku ruku primoran da to i postane onog trenutka kada mu se otac razboleo i nije više mogao da finansira njegove studije. Ipak, uspeo je da diplomira matematiku nakon čega će pokušati da upiše studije biologije. Iako je danas nezamislivo govoriti o biologiji, a ne pomenuti njegovo ime, Gregor Mendel ipak nije uspeo da se upiše na željeni fakultet jer nije mogao da položi ispit.</p>
<h2>Eksperimenti na grašku</h2>
<p>Ipak, u samostanu su imali dosta razumevanja za njegova interesovanja, pa je u miru mogao da izučava matematiku, hemiju, fiziku, botaniku i zoologiju. Godine 1856. Gregor Mendel započinje svoje eksperimente na baštenskom grašku, a 10 godina kasnije saopštava ih na zasedadnju Prirodno-istorijskog naučnog društva u Brnu i objavljuje <em>Eksperimente na hibridima</em>.</p>
<p>Na njegovo veliko razočaranje, niko od naučnika toga doba nije uspeo da prepozna značaj Mendelovih eksperimenata zbog čega će se zauvek povući iz sveta nauke i posvetiti svešteničkom pozivom, te 1868. biti izabran za starešinu samostana.</p>
<p>Tek početkom 20. veka njegove radove će pronaći <strong>Korens, De Friz</strong> i <strong>Čermark</strong> i shvatiti da je Gregor Mendel još dva veka pre onog u kome žive uspeo da formuliše osnovne zakone nasleđivanja, pa tako danas postoje <strong>Prvi i Drugi Mendelov zakon nasleđivanja</strong>.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.navidiku.rs/magazin/zabava/na-danasnji-dan/gregor-mendel-zacetnik-klasicne-genetike_23596/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Festival Kustendorf 2012</title>
		<link>http://www.navidiku.rs/magazin/zabava/knjiga-film-i-muzika/festival-kustendorf-2012_23388/</link>
		<comments>http://www.navidiku.rs/magazin/zabava/knjiga-film-i-muzika/festival-kustendorf-2012_23388/#comments</comments>
		<pubDate>Sun, 19 Jun 2011 09:05:11 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Administrator</dc:creator>
				<category><![CDATA[Knjiga, film i muzika]]></category>
		<category><![CDATA[emir kusturica]]></category>
		<category><![CDATA[festival filma]]></category>
		<category><![CDATA[izdvajamo]]></category>
		<category><![CDATA[kustendorf 2012]]></category>
		<category><![CDATA[muzički festival]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.navidiku.rs/magazin/?p=23388</guid>
		<description><![CDATA[Za sve ljubitelje filma i buduće filmske stvaraoce stižu lepe vesti. Naime, otpočeo je prijem takmičarskih filmova za festival Kustendorf 2012. Kao i do sada, Međunarodni filmski i muzički festival Kustendorf, posvećen je budućim filmskim stvaraocima i velikanima savremenog autorskog filma. U okviru takmičarskog programa festivala, biće prikazani filmovi studenata filmskih škola iz celog sveta, [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-full wp-image-23392" title="festival kustendorf" src="http://www.navidiku.rs/magazin/wp-content/uploads/2011/06/kustendorf2.gif" alt="festival kustendorf" width="310" height="229" />Za sve ljubitelje filma i buduće filmske stvaraoce stižu lepe vesti. Naime, otpočeo je prijem takmičarskih filmova za festival Kustendorf 2012.<br />
Kao i do sada, Međunarodni filmski i muzički festival Kustendorf, posvećen je budućim filmskim stvaraocima i velikanima savremenog autorskog filma.</p>
<p>U okviru takmičarskog programa festivala, biće prikazani filmovi studenata filmskih škola iz celog sveta, a međunarodni žiri će najbolje filmove nagraditi Zlatnim, Srebrnim i Bronzanim jajetom.  Svi studenti i drugi neafirmisani filmski stvaraoci mogu da prijave svoj film (u trajanju do 45 minuta), bilo kog žanra za učešće u takmičarskom programu.</p>
<p>Formular za prijavljivanje i propozicije za prateći materijal možete preuzeti na sajtu www.kustendorf-filmandmusicfestival.org , a takođe ovde se možete više informisati o samom festivalu. Rok za prijavljivanje filmova i dostavljanje materijala je do 01. novembra 2011. godine. Autori, čiji će filmovi biti prikazani na Festivalu Kustendorf, biće obavešteni do 01. decembra 2011. godine. Festival pokriva troškove putovanja i smeštaja, kao i prisustvo na radionicama i festivalskim događajima.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.navidiku.rs/magazin/zabava/knjiga-film-i-muzika/festival-kustendorf-2012_23388/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Švarcvald torta u konzervama</title>
		<link>http://www.navidiku.rs/magazin/zabava/zanimljivosti/svarcvald-torta-u-konzervama_23225/</link>
		<comments>http://www.navidiku.rs/magazin/zabava/zanimljivosti/svarcvald-torta-u-konzervama_23225/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 13 May 2011 23:01:05 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Administrator</dc:creator>
				<category><![CDATA[Zanimljivosti]]></category>
		<category><![CDATA[izdvajamo]]></category>
		<category><![CDATA[poslastičar]]></category>
		<category><![CDATA[poslastičarnice]]></category>
		<category><![CDATA[poslastice]]></category>
		<category><![CDATA[recepti]]></category>
		<category><![CDATA[slatkiši]]></category>
		<category><![CDATA[švarcvald torta]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.navidiku.rs/magazin/?p=23225</guid>
		<description><![CDATA[Švarcvald torta je mnogima omiljena poslastica. Potiče iz istoimene nemačke oblasti koja je na izuzetno visokom glasu kada je u pitanju pravljenje slatkiša. Upravo odatle je 29. aprila pristigla u London mladenačka torta povodom venčanja princa Vilijama i Kejt Midlton. Švarcvald torta nije ni malo jednostavna za pravljenje, pa je zbog toga jedan nemački poslastičar [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-full wp-image-23229" title="recept za švarcvald tortu" src="http://www.navidiku.rs/magazin/wp-content/uploads/2011/05/svarcvald1.jpg" alt="recept za švarcvald tortu" width="250" height="339" />Švarcvald torta je mnogima omiljena poslastica. Potiče iz istoimene nemačke oblasti koja je na izuzetno visokom glasu kada je u pitanju pravljenje slatkiša. Upravo odatle je 29. aprila pristigla u London mladenačka torta povodom venčanja princa Vilijama i Kejt Midlton. Švarcvald torta nije ni malo jednostavna za pravljenje, pa je zbog toga jedan nemački poslastičar došao na ideju da je spakuje u konzervu.</p>
<p>Prva švarcvald torta u konzervi prodala se krajem prošle godine i do danas je cifra isporuka premašila 10.000. Nažalost, frižideri naših markea još uvek ne mogu da se pohvale ovim konervama, ali se nadamo da neće još dugo biti tako.</p>
<p>Ovaj renomirani poslastičar čvrsto je verovao u svoju zamisao, iako su ga mnoi od nje odvraćali. On je pre svega želeo da obezbedi Nemcima van granica svoje zemlje da uživaju u originalnom ukusu švarcvald torte pakujući njene komade u konzerve. Tako njeni miljenici pune stomake, a zadovoljni izumitelj kasu.</p>
<p>No, dok čekate ovu u konzervi, možda biste mogli i sami da je napravite. Evo recepta:</p>
<h2><strong>Kore za tortu </strong></h2>
<p>Potrebno je 150g šećera umutiti sa 5 žumanaca, a potom dodati 60g margarina. Dodati 1 vanili šećer, 5 supenih kašika mlake vode, 100g brašna pomešanog sa 50g gustina, 100g mlevenih oraha, 50g narendane čokolade i pola kilograma praška za pecivo.</p>
<p>Peći oko pola sata na 200 stepeni na plehu koji je prethodno podmazan uljem i posut brašnom.</p>
<h2><strong>Fil za švarcvald tortu</strong></h2>
<p>Pola litre soka od višanja prokuvati sa 2 karanfilića. U malo soka dodati 3 supene kašike gustina, a potom sve to sipati na celu količinu soka i mešati na tihoj vatri dok se masa ne zgusne. Dodati 1 vanilin secer, 1 šaku višanja i čekati da se ohladi.</p>
<p>Kore potom premažite napravljenim filom i malim količinama šlaga. Što se ukrašavanja tiče, pustite mašti na volju. Prijatno!</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.navidiku.rs/magazin/zabava/zanimljivosti/svarcvald-torta-u-konzervama_23225/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>5</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Filmski festival u Kanu 2011</title>
		<link>http://www.navidiku.rs/magazin/zabava/knjiga-film-i-muzika/filmski-festival-u-kanu-2011_23197/</link>
		<comments>http://www.navidiku.rs/magazin/zabava/knjiga-film-i-muzika/filmski-festival-u-kanu-2011_23197/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 12 May 2011 09:58:32 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Administrator</dc:creator>
				<category><![CDATA[Knjiga, film i muzika]]></category>
		<category><![CDATA[emir kusturica]]></category>
		<category><![CDATA[filmovi]]></category>
		<category><![CDATA[filmski festival u Kanu]]></category>
		<category><![CDATA[izdvajamo]]></category>
		<category><![CDATA[kanski filmski festival]]></category>
		<category><![CDATA[karla bruni]]></category>
		<category><![CDATA[režiseri]]></category>
		<category><![CDATA[robert de niro]]></category>
		<category><![CDATA[zlatna palma]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.navidiku.rs/magazin/?p=23197</guid>
		<description><![CDATA[Šezdesetčetvrti filmski festival u Kanu počeo je u sredu, 11. maja, a program je otvorilo najsvežije ostvarenje Vudija Alena “Ponoć u Parizu”, koji je privukao veliku pažnju s obzirom da je jedna od uloga poverena supruzi francuskog predsednika i nekadašnjoj manekenki Karli Bruni. Od 54 filma koji će se prikazati 44 su svetske premijere. Filmovi [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-full wp-image-23201" title="filmski festival u kanu 2011" src="http://www.navidiku.rs/magazin/wp-content/uploads/2011/05/kan1.jpg" alt="filmski festival u kanu 2011" width="391" height="284" />Šezdesetčetvrti filmski festival u Kanu počeo je u sredu, 11. maja, a program je otvorilo najsvežije ostvarenje Vudija Alena “<strong>Ponoć u Parizu</strong>”, koji je privukao veliku pažnju s obzirom da je jedna od uloga poverena supruzi francuskog predsednika i nekadašnjoj manekenki <strong>Karli Bruni</strong>. Od 54 filma koji će se prikazati 44 su svetske premijere.</p>
<p>Filmovi <strong>Pedra Almodovara, Nanija Moretija, Akija Kaurismakija, braće Darden</strong> i mnogih drugih naći će se u takmičarskom programu. U trci za “<em>Zlatnu palmu</em>” biće 20 ostvarenja. Predsednik žirija ovog najpoznatijeg filmskog festivala biće <strong>Robert de Niro</strong>, dok će dvostruki dobitnik “<em>Palme</em>” <strong>Emir Kusturica</strong> biti na čelu žirija sekcije “<em>Izvestan pogled</em>”, gde se nagrađuju manje poznati filmski stvaraoci.</p>
<p>Dugo očekivani filmovi svakako su <strong>Malikovo “Drvo života” </strong>u kome igraju zavodnici <strong>Bred Pit</strong> i <strong>Šon Pen</strong>, zatim <strong>Almodovarov</strong> horor “<strong>Koža u kojoj živim</strong>” u kome <strong>Antonio Banderas</strong> ima ulogu hirurga koji proganja čoveka koji mu je silovao ćerku. Na ovoj listi nalazi se i dokumentarac  “<strong>Nepravedno ubistvo</strong>” režisera <strong>Kita Alena</strong> u kome su prikazani snimci i fotografije princeze Dajane samo nekoliko minuta nakon nesreće zbog čijih posledica je preminula 1997. godine.</p>
<p>Filmski festival u Kanu trajaće do 22. maja, a tokom tih 10-ak dana imaćemo prilike ako ništa, a ono da uživamo gledajući snimke i fotografije koji prenose tamošnju atmosferu.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.navidiku.rs/magazin/zabava/knjiga-film-i-muzika/filmski-festival-u-kanu-2011_23197/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Rodžer Hargrivs &#8211; miljenik mališana širom sveta</title>
		<link>http://www.navidiku.rs/magazin/zabava/na-danasnji-dan/rodzer-hargrivs-miljenik-malisana-sirom-sveta_23128/</link>
		<comments>http://www.navidiku.rs/magazin/zabava/na-danasnji-dan/rodzer-hargrivs-miljenik-malisana-sirom-sveta_23128/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 09 May 2011 08:55:47 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Administrator</dc:creator>
				<category><![CDATA[Na današnji dan]]></category>
		<category><![CDATA[dečiji pisac]]></category>
		<category><![CDATA[ilustrator]]></category>
		<category><![CDATA[izdvajamo]]></category>
		<category><![CDATA[knjige za decu]]></category>
		<category><![CDATA[mala miss]]></category>
		<category><![CDATA[mr. men]]></category>
		<category><![CDATA[rodžer hargrivs]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.navidiku.rs/magazin/?p=23128</guid>
		<description><![CDATA[Rodžer Hargrivs, britanski pisac i ilustrator knjiga za decu, rođen je 9. maja 1935. godine, a najpoznatiji je po svojoj kreativnoj seriji Mr. Men i Mala Miss, namenjenoj sasvim mladim čitaocima. Jednostavne i pomalo blesave pričice upotpunjene živim bojama i smelim ilustracijama bile su deo popularne kulture preko 25 godina. Prevodile su se na čak [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Rodžer Hargrivs, britanski pisac i ilustrator knjiga za decu, rođen je 9. maja 1935. godine, a najpoznatiji je po svojoj kreativnoj seriji <strong>Mr. Men</strong> i <strong>Mala Miss</strong>, namenjenoj sasvim mladim čitaocima. Jednostavne i pomalo blesave pričice upotpunjene živim bojama i smelim ilustracijama bile su deo popularne kulture preko 25 godina. Prevodile su se na čak 20 jezika, a prodaja je dostizala cifru od 85 miliona primeraka širom sveta.</p>
<p>Godinu dana svog detinjstva Rodžer Hargrivs proveo je radeći u očevoj radnji za <a title="Perionica veša" href="http://www.navidiku.rs/Beograd/grad/1/kategorija/46/podkat/679/Perionica%20ve%C5%A1a" target="_blank">pranje veša</a> i hemijsko čišćenje. Međutim, njegove ambicije nisu bile da čitav život ostane zatvoren u njoj. Sanjario je da postane karikaturista. Godine 1971, dok je radio u Londonu kao kreativni direktor, napiso je svoju prvu knjigu &#8211; <strong>Mr. Men book, Mr. Tickle</strong>. U početku je imao poteškoća da pronađe izdavača, a kada je u tome konačno uspeo, opravdao je sva njihova i očekivanja mališana koji obožavaju ono što radi. Ta knjiga prodala se za tri godine u više od milion primeraka.<a href="http://www.navidiku.rs/magazin/zabava/na-danasnji-dan/rodzer-hargriv…na-sirom-sveta_23128/"><img class="alignright size-full wp-image-23133" title="mr. men" src="http://www.navidiku.rs/magazin/wp-content/uploads/2011/05/hargrivs4.jpg" alt="mr. men" width="300" height="230" /></a></p>
<p>Posao kreativnog direktora Rodžer Hargrivs napustio je 1976. godine kada izlazi i serija njegovih knjiga pod nazivom <strong>Mala Miss</strong>. Već 1983. Mala Miss će biti animirana i glavna televizijska atrakcija, miljenica svakog deteta.</p>
<p>Rodžer Hargrivs preminuo je 1988. nakon moždanog udara, a iza sebe je ostavio sinove Adama i Žila i ćerke bliznakinje Sofiju i Ameliju. Nakon njegove smrti sin Adam je nastavio sa pisanjem novih priča o Mr. Men-u i Maloj Miss, ali ne zadugo s obzirom da je Hargrivsova supruga prodala sva prava na ove likove za 28 miloiona funti.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.navidiku.rs/magazin/zabava/na-danasnji-dan/rodzer-hargrivs-miljenik-malisana-sirom-sveta_23128/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>4</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Džon Džejms Odubon &#8211; ptice u srcu</title>
		<link>http://www.navidiku.rs/magazin/zabava/na-danasnji-dan/dzon-dzejms-odubon-ptice-u-srcu_22938/</link>
		<comments>http://www.navidiku.rs/magazin/zabava/na-danasnji-dan/dzon-dzejms-odubon-ptice-u-srcu_22938/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 26 Apr 2011 09:53:02 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Administrator</dc:creator>
				<category><![CDATA[Na današnji dan]]></category>
		<category><![CDATA[anatomija ptica]]></category>
		<category><![CDATA[Džon Džejms Odubon]]></category>
		<category><![CDATA[izdvajamo]]></category>
		<category><![CDATA[ornitolog]]></category>
		<category><![CDATA[ornitologija]]></category>
		<category><![CDATA[ptice amerike]]></category>
		<category><![CDATA[slikanje]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.navidiku.rs/magazin/?p=22938</guid>
		<description><![CDATA[Džon Džejms Odubon, čovek koji je istovremeno bio i ornitolog, i lovac, i slikar, i prirodnjak, rođen je 27. aprila 1785. godine. Ptice Amerike za njega su bila pravo blago, blago koje je oslikao i opisao na način na koji pre njega to niko nije uradio, po čemu je ostao zapamćen i dan danas. Džon [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-full wp-image-22940" title="ptice amerike" src="http://www.navidiku.rs/magazin/wp-content/uploads/2011/04/odubon1.jpg" alt="ptice amerike" width="391" height="224" />Džon Džejms Odubon, čovek koji je istovremeno bio i ornitolog, i lovac, i slikar, i prirodnjak, rođen je 27. aprila 1785. godine. Ptice Amerike za njega su bila pravo blago, blago koje je oslikao i opisao na način na koji pre njega to niko nije uradio, po čemu je ostao zapamćen i dan danas.</p>
<p>Džon Džejms Odubon razvio je sopstveni, specifičan metod crtanja ptica. Prvo bi ih ubio, a potom kao takve oslanjao na žice kako bi bile u što prirodnijem položaju. Kada se radilo o velikim pticama poput orla, znao je da provede čak i po petnaest sati dnevno pripremajući ga i crtajući ga. Gledajući njegove slike može se uočiti da ih je često slikao kao uhvaćene u pokretu, kako jedu ili love, što je potpuno suprotno od načina prikazivanja njegovih prethodnika.</p>
<p>Uticaj kakav je Džon Džejms Odubon imao na ornitologiju i istoriju prirode bio je dalekosežan, s obzirom da je veliki broj kasnijih ornitoloških radova bio inspirisan njime. Zanimljivo je da ga <strong>Čarls Darvin</strong> čak tri puta citira u svom delu “<strong>O poreklu vrsta</strong>”, ali i u kasnijim radovima. Bezobzira što su mnogi Odubonovi savremenici primetii greške u njegovom posmatranju, ipak je dao značajan doprinos razumevanju ponašanja, ali i anatomije ptica. Otkrio je 25 novih vrsta i 12 podvrsta ptica.</p>
<p>Njegovo delo “<strong>Ptice Amerike</strong>” smatra se jednim od najznačajnijih primeraka umetnosti. Ona sadrži 435 rukom obojenih ilustracija koje su urađene po Odubonovim prethodno izrađenim bakrorezima, a svaka slika propraćena je detaljnim naučnim opisom. Primerak “Ptica Amerike” prodat je 2000. za 8,8 miliona dolara, što je do nedavno bio rekord za knjigu sa aukcije. Međutim, 2010. godine<a href="http://www.navidiku.rs/magazin/zabava/na-danasnji-dan/dzon-dzejms-od…n-ptice-u-srcu_22938/"><img class="alignright size-full wp-image-22941" title="ornitologija" src="http://www.navidiku.rs/magazin/wp-content/uploads/2011/04/odubon2.jpg" alt="ornitologija" width="391" height="224" /></a> anonimni kolekcionar kupio je redak primerak ove knjige za 10,2 miliona dolara na aukciji u Londonu.</p>
<p>Džon Džejms Odubon želeo je da otputuje u delove Amerike čije ptice još uvek nije uspeo da opiše, ali  mu zdravstveno stanje nije dozvolilo da zamisao i realizuje. Godine 1848. počinje da ispoljava znake senilnosti, a već 27. januara 1851. godine umire u porodičnoj kući. U njegovu čast izgrađan je impozantan spomenik na groblju koje je centar <strong>Baštine Ružinog Okruga</strong> u Njujorku.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.navidiku.rs/magazin/zabava/na-danasnji-dan/dzon-dzejms-odubon-ptice-u-srcu_22938/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>17</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Sandale za leto od čedar sira</title>
		<link>http://www.navidiku.rs/magazin/zabava/zanimljivosti/sandale-za-leto-od-cedar-sira_22837/</link>
		<comments>http://www.navidiku.rs/magazin/zabava/zanimljivosti/sandale-za-leto-od-cedar-sira_22837/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 19 Apr 2011 08:41:37 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Administrator</dc:creator>
				<category><![CDATA[Zanimljivosti]]></category>
		<category><![CDATA[čedar sir]]></category>
		<category><![CDATA[cipele]]></category>
		<category><![CDATA[dizajner obuće]]></category>
		<category><![CDATA[izdvajamo]]></category>
		<category><![CDATA[obuća]]></category>
		<category><![CDATA[papuče za leto]]></category>
		<category><![CDATA[sandale za leto]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.navidiku.rs/magazin/?p=22837</guid>
		<description><![CDATA[Sandale za leto predmet su obožavanja svih žena, bez izuzetka. Trendeseterke imaju ih i po nekoliko pari jer, kako tvrde, ne smeju zaostajati za najsvežijim zapovestima koje stižu iz sveta mode. Ipak, pitamo se da li će se i sandale za leto napravljene od sira naći u njihovoj pozamašnoj kolekciji? Da, slažemo se, zaista neobično [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-full wp-image-22841" title="papuče za leto" src="http://www.navidiku.rs/magazin/wp-content/uploads/2011/04/sandale-za-leto21.jpg" alt="papuče za leto" width="391" height="224" />Sandale za leto predmet su obožavanja svih žena, bez izuzetka. Trendeseterke imaju ih i po nekoliko pari jer, kako tvrde, ne smeju zaostajati za najsvežijim zapovestima koje stižu iz sveta mode. Ipak, pitamo se da li će se i sandale za leto napravljene od sira naći u njihovoj pozamašnoj kolekciji?</p>
<p>Da, slažemo se, zaista neobično zvuči. Ipak su do sada sandale za leto bile izrađene od običnijih materijala poput drveta, gume, kože, platna&#8230; I iako svaki put pomislimo „ok, čudno je, ali krajnje je vreme da se naviknemo da više ništa nije neočekivano, neočibično, tabu, zabranjeno&#8230;“, ali ne ide. Svaki put uspeju da nas šokiraju što, predpostavljamo, i jeste cilj.</p>
<p>Sandale za leto izrađene od sira delo su mlade dizajnerke <strong>Lise Dilon</strong>. Ova kreativna buntovnica želela je da dokaže kako su „<em>smrdljiva ženska stopala i visoka moda vrlo ukusan spoj</em>“. Naime, napravila ih je od hleba i čedra, tvrdog sira krajnje neprijatnog mirisa koji je u Engleskoj vrlo popularan.</p>
<p>Javnost je ove sandale za leto prvi put ugledala na Poljoprivrednom sajmu u Velikoj Britaniji, a Lisa je svojoj izdizajniranoj obući dala naziv <strong>Džimi Čiz</strong>, aludirajući ovim imenom na jednog od najpoznatijih dizajnera <a title="Prodavnice obuće u Beogradu" href="http://www.navidiku.rs/Beograd/grad/1/kategorija/55/podkat/220/Obuca" target="_blank">obuće</a> Džimi Ču-a.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.navidiku.rs/magazin/zabava/zanimljivosti/sandale-za-leto-od-cedar-sira_22837/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Filmovi za odrasle kineskih stvaralaca</title>
		<link>http://www.navidiku.rs/magazin/zabava/knjiga-film-i-muzika/filmovi-za-odrasle-kineskih-stvaralaca_22806/</link>
		<comments>http://www.navidiku.rs/magazin/zabava/knjiga-film-i-muzika/filmovi-za-odrasle-kineskih-stvaralaca_22806/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 15 Apr 2011 23:01:15 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Administrator</dc:creator>
				<category><![CDATA[Knjiga, film i muzika]]></category>
		<category><![CDATA[ekstremna ekstaza]]></category>
		<category><![CDATA[filmovi za odrasle]]></category>
		<category><![CDATA[izdvajamo]]></category>
		<category><![CDATA[kina]]></category>
		<category><![CDATA[porno filmovi]]></category>
		<category><![CDATA[seks i zen]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.navidiku.rs/magazin/?p=22806</guid>
		<description><![CDATA[Filmovi za odrasle dostupni su gotovo svuda osim u bioskopima. Međutim, remek delo kineske kinematografije ima skoro sve izglede da promeni shvatanja i zauzme platna širom sveta. „Seks i zen“ delo je producenta i scenariste Stivena Šiu-a i govori o orgijama u drevnoj Kini za vreme vladavine dinastije Ming. Takozvani filmovi za odrasle obično se [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignright size-full wp-image-22808" title="seks i zen - ekstremna ekstaza" src="http://www.navidiku.rs/magazin/wp-content/uploads/2011/04/seks-i-zen1.jpg" alt="seks i zen - ekstremna ekstaza" width="391" height="224" />Filmovi za odrasle dostupni su gotovo svuda osim u bioskopima. Međutim, remek delo kineske kinematografije ima skoro sve izglede da promeni shvatanja i zauzme platna širom sveta. „<strong>Seks i zen</strong>“ delo je producenta i scenariste <strong>Stivena Šiu</strong>-a i govori o orgijama u drevnoj Kini za vreme vladavine dinastije Ming.</p>
<p>Takozvani filmovi za odrasle obično se ne snimaju duže od nekoliko sati. Međutim, „Seks i zen – ekstremna ekstaza“ rađen je čak dve godine i, kako prenose neki strani mediji, u njega je uloženo preko milion dolara.</p>
<p>Najavljeno je obilje izuzetno eksplicitnih 3D scena, pa su zbog toga ljubitelji ovakvih filmova pohrlili da što pre nabave karte ne pitajući za cenu. Međutim, nekim Kinezima ovo zadovoljstvo biće uskraćeno. Naime, komunističke vlasti strogo zabranjuju prikazivanje seksa u bioskopima, te će se „Seks i zen“ prikazivati isključivo na Tajvanu i u Hongkongu.</p>
<p>Da li biste voleli da se nađe na repertoaru naših bioskopa?</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.navidiku.rs/magazin/zabava/knjiga-film-i-muzika/filmovi-za-odrasle-kineskih-stvaralaca_22806/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Pirati sa Kariba &#8211; Na čudnim plimama</title>
		<link>http://www.navidiku.rs/magazin/zabava/knjiga-film-i-muzika/pirati-sa-kariba-na-cudnim-plimama_22800/</link>
		<comments>http://www.navidiku.rs/magazin/zabava/knjiga-film-i-muzika/pirati-sa-kariba-na-cudnim-plimama_22800/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 15 Apr 2011 09:51:10 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Administrator</dc:creator>
				<category><![CDATA[Knjiga, film i muzika]]></category>
		<category><![CDATA[dom sindikata]]></category>
		<category><![CDATA[džoni dep]]></category>
		<category><![CDATA[festival u kanu]]></category>
		<category><![CDATA[izdvajamo]]></category>
		<category><![CDATA[kanski festival]]></category>
		<category><![CDATA[na čudnim plimama]]></category>
		<category><![CDATA[Penelope Kruz]]></category>
		<category><![CDATA[pirati sa kariba]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.navidiku.rs/magazin/?p=22800</guid>
		<description><![CDATA[Četvrti deo jednog od najpopularnijih filmova Pirati sa Kariba otvoriće ovogodišnji kanski filmski festival, a samo nekoliko dana nakon njegove svetske premijere, tačnije 18. maja, biće prikazan i kod nas, u Domu Sindikata. Pirati sa Kariba – Na čudnim plimama u kome glumi širom ženske populacije poželjni Džoni Dep upotpunila je, na sreću svih muškaraca, [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-full wp-image-22802" title="pirati sa kariba - na čudnim plimama" src="http://www.navidiku.rs/magazin/wp-content/uploads/2011/04/Pirates-of-the-Caribbean-411.jpg" alt="pirati sa kariba - na čudnim plimama" width="391" height="224" />Četvrti deo jednog od najpopularnijih filmova Pirati sa Kariba otvoriće ovogodišnji kanski filmski festival, a samo nekoliko dana nakon njegove svetske premijere, tačnije 18. maja, biće prikazan i kod nas, u Domu Sindikata.</p>
<p><strong>Pirati sa Kariba – Na čudnim plimama</strong> u kome glumi širom ženske populacije poželjni <strong>Džoni Dep</strong> upotpunila je, na sreću svih muškaraca, i zanosna <strong>Penelope Kruz</strong>, koja se i privatno jako dobro druži sa Depom. Pored njih na platnu će zaigrati između ostalih i <strong>Džefri Raš</strong> i <strong>Ijan Mekšejn</strong>.</p>
<p>Pirati sa Kariba 4 urađen je u Disney Digital 3D tehnologiji i, kako najavljuju njegovi tvorci, još je zabavniji i duhovitiji od prethodnih delova. Ova čudesna avantura naizgled namenjena isključivo deci ostaviće bez daha i sve odrasle koji odluče da budu deo nje.</p>
<p>Kapetan Džek Sperou, koga kao što znamo glumi Džoni Dep, susreće se sa ženom koju je nekada voleo (Penelope Kruz). Opčinjen njenom lepotom neće tako lako moći da prosudi da li ta prelepa žena prema njemu gaji pravu, iskrenu ljubav ili je u pitanju samo dobra gluma kojom pokušava sebi da prokrči put do famozne fontane Mladosti.</p>
<p>Uživajte u fimu!</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.navidiku.rs/magazin/zabava/knjiga-film-i-muzika/pirati-sa-kariba-na-cudnim-plimama_22800/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>2</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Štucanje &#8211; kako prestati?</title>
		<link>http://www.navidiku.rs/magazin/zabava/zanimljivosti/stucanje-kako-prestati_22775/</link>
		<comments>http://www.navidiku.rs/magazin/zabava/zanimljivosti/stucanje-kako-prestati_22775/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 14 Apr 2011 10:14:39 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Administrator</dc:creator>
				<category><![CDATA[Zanimljivosti]]></category>
		<category><![CDATA[disanje]]></category>
		<category><![CDATA[izdvajamo]]></category>
		<category><![CDATA[slatkiši]]></category>
		<category><![CDATA[štucanje]]></category>
		<category><![CDATA[voda]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.navidiku.rs/magazin/?p=22775</guid>
		<description><![CDATA[Kad vas spopadne štucanje ne znate gde ćete pre! On/ona samo što vas nije pozvao/la, a ne prestajete da ispuštate te smešne zvuke. Šta da radite? Kako da ga se rešite? Zašto do njega uopšte i dolazi? Štucanje gotovo uvek dolazi nenajavljano. Samo od jednom počnete da poskakujete od njega i nikako da stane. Iako [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-full wp-image-22778" title="štucanje" src="http://www.navidiku.rs/magazin/wp-content/uploads/2011/04/stucanje1.jpg" alt="štucanje" width="250" height="307" />Kad vas spopadne štucanje ne znate gde ćete pre! On/ona samo što vas nije pozvao/la, a ne prestajete da ispuštate te smešne zvuke. Šta da radite? Kako da ga se rešite? Zašto do njega uopšte i dolazi?</p>
<p>Štucanje gotovo uvek dolazi nenajavljano. Samo od jednom počnete da poskakujete od njega i nikako da stane. Iako mnogi veruju da se od njega mogu ugušiti, ipak je uglavnom bezopasno. Štucanje u stvari nastaje <strong>grčenjem dijafragme</strong>, za šta je glavni krivac takozvani lutajući nerv. Onda dolazi do zatvaranja otvora između glasnih žica, pa kao rezultat dobijamo te čudne, pomalo smešne zvuke.</p>
<p><strong>Gazirana pića</strong> jedan su od najčešćih, ali ne i jedinih izazivača. Štucanje se takođe često može javiti i tokom ispijanja <strong>toplih napitaka</strong>, a ništa manje ne utiče ni suviše <strong>začinjena hrana</strong>. Ako ste vrlo halapljivi i u roku od samo nekoliko minuta unesete u sebe velike količine hrane, onda se nemojte čuditi što tako često štucate nakon obroka.</p>
<p>Opasnije okolnosti koje izazivaju štucanje mogu biti <a title="Hirurgija" href="http://www.navidiku.rs/Beograd/grad/1/kategorija/25/podkat/67/Hirurgija" target="_self"><strong>hirurški zahvati</strong> </a>na plućima ili želucu, a nekada i obična upala pomenutog dela tela. Međutim, još opasniji, ali na svu sreću vrlo redak uzrok jeste <strong>moždani udar</strong> koji predstavlja smetnju centru za disanje koji je u mozgu, zbog čega dolazi do štucanja.</p>
<p>Metode za otklanjanje dosadnog štucanja su najrazličitije, a za najuspešniju važi <strong>prestanak disanja</strong> (svega nekoliko<a href="http://www.navidiku.rs/magazin/zabava/zanimljivosti/stucanje-kako-prestati_22775/"><img class="alignright size-full wp-image-22779" title="strah" src="http://www.navidiku.rs/magazin/wp-content/uploads/2011/04/stucanje2.jpg" alt="strah" width="250" height="296" /></a> sekundi, naravno). Međutim, postoji još interesantnih načina da se ovaj mini-problem reši:</p>
<ul>
<li>ispijanje nekoliko gutljaja ne suviše hladne vode</li>
<li>neka vas neko uplaši (pritom gledajte da ne odaberete suviše surovu osobu zahvaljujući kojoj će vam to možda biti poslednje štucanje)</li>
<li>pojedite kockicu čokalade ili neki drugi slatkiš</li>
<li>manite se alkohola i previše začinjene hrane; osim što izazivaju štucanje , nikako ne deluju pozitivno ni na vašu figuru</li>
<li>povucite se za jezik (prethodno opravši ruke, naravno)</li>
</ul>
<p> </p>
<p>Ako ste isprobali sve predložene metode i ne polazi vam za rukom, te poslednjih nekoliko sati ne prestajete da štucate, onda ćete morati da se obratite <a title="Lekarske ordinacije" href="http://www.navidiku.rs/Beograd/grad/1/kategorija/25/podkat/300/Lekarske%20ordinacije" target="_blank">lekaru</a>. Ipak, nadajmo se da to toga neće doći.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.navidiku.rs/magazin/zabava/zanimljivosti/stucanje-kako-prestati_22775/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Kožna garnitura &#8211; kako joj produžiti rok trajanja</title>
		<link>http://www.navidiku.rs/magazin/zabava/zanimljivosti/kozna-garnitura-kako-joj-produziti-rok-trajanja_22758/</link>
		<comments>http://www.navidiku.rs/magazin/zabava/zanimljivosti/kozna-garnitura-kako-joj-produziti-rok-trajanja_22758/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 13 Apr 2011 09:17:56 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Administrator</dc:creator>
				<category><![CDATA[Zanimljivosti]]></category>
		<category><![CDATA[ciscenje]]></category>
		<category><![CDATA[izdvajamo]]></category>
		<category><![CDATA[kožna garnitura]]></category>
		<category><![CDATA[nameštaj]]></category>
		<category><![CDATA[prevrnuta koža]]></category>
		<category><![CDATA[sredstva za čišćenje]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.navidiku.rs/magazin/?p=22758</guid>
		<description><![CDATA[Kožna garnitura koja krasi vaš dnevni boravak imala je poprilično visoku cenu, ali vi niste mogli da joj odolite i odlučili ste se da žrtvujete čak dva para novih cipela. Želeli biste da ona duže traje, ali niste sigurni da li je to moguće s obzirom da je konstantno izložena gužvanju, vlazi i drugim spoljnim [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-full wp-image-22760" title="braon kožna garnitura" src="http://www.navidiku.rs/magazin/wp-content/uploads/2011/04/kozna-garnitura11.jpg" alt="braon kožna garnitura" width="391" height="224" />Kožna garnitura koja krasi vaš dnevni boravak imala je poprilično visoku cenu, ali vi niste mogli da joj odolite i odlučili ste se da žrtvujete čak dva para novih cipela. Želeli biste da ona duže traje, ali niste sigurni da li je to moguće s obzirom da je konstantno izložena gužvanju, vlazi i drugim spoljnim uticajima. Pa pošto kožna garnitura svakodnevno prekrivena frotirom koji će je zaštititi od habanja nije ni malo estetski privlačna, daćemo vam nekoliko saveta kako da je sačuvate uz minimalan trud.</p>
<p><a title="Saloni nameštaja" href="http://www.navidiku.rs/Beograd/grad/1/kategorija/56/podkat/190/Namestaj/" target="_blank">Kožna garnitura</a> uglavnom se pravi od jake, višeslojne kože koja je vrlo otporna na koješta, pa čak i na ne preveliko grebanje mačjih kandži. Međutim, ako primetite da se koža izgužvala već nakon 2-3 ležanja, budite sigurni da ste bacili novac. Zato nemojte gledati kako da prođete što jeftinije. Kad je bal nek’ je bal! Teško da za male pare možete kupiti komad kvalitetnog i lepog nameštaja.</p>
<p>Da bi vaša kožna garnitura ostala što duže u stanju u kakvom je kupljena, potrebno je da je redovno i pravilno održavate. Ako je zapustite i budete previše odlagali njeno čišćenje, kratak vek je čeka.</p>
<h2>Suvo čišćenje</h2>
<p>U većim <a title="Parfimerije" href="http://www.navidiku.rs/Beograd/grad/1/kategorija/23/podkat/60/Parfimerije" target="_blank">parfimerijama</a> mogu se kupiti proizvodi namenjeni specijalno održavanju kože. Njihove cene nisu visoke, a traju prilično dugo. Na poleđini svakog od njih obavezno pročitajte uputstvo pre nego što počnete da ih koristite. Obično su u pitanju pene koje se nanesu na čitavu garnituru, a potom se prebrišu suvom krpom. Ovaj postupak dovoljno je ponoviti jednom u dve nedelje da bi vaša kožna garnitura blistala.</p>
<p>Ove pene korisne su samo u slučaju da je koža glatka. Ako se radi o koži sa dlačicama ili pak onoj brušenoj, onda ove prozvode nikako ne smete na njima koristiti, već pronaći neke adekvatnije ili se, što je još sigurnije, posavetovati sa proivođačem direktno kako da je održavate.</p>
<h2>Hidratantnost<a href="http://www.navidiku.rs/magazin/zabava/zanimljivosti/kozna-garnitur…i-rok-trajanja_22758/"><img class="alignright size-full wp-image-22761" title="crna kožna garnitura" src="http://www.navidiku.rs/magazin/wp-content/uploads/2011/04/kozna-garnitura2.jpg" alt="crna kožna garnitura" width="391" height="224" /></a></h2>
<p>Nikako je nemojte brisati mokrom krpom ili, još gore, prskati vodom kako biste očistili prljavštinu. Koža ne voli naročito vlagu. Ona je čini slabijom na spoljne uticaje, ali i skida boju. Ipak, parfimerije poseduju vlažne maramice specijalno za čišćenje kože koje su sepokazale kao vrlo delotvorne.</p>
<p>Kada je starija, koža počinje da puca i taj proces nikako ne možete sprečiti. Ipak, možete ga usporiti redovnim nanošenjem krema, baš kao što sprečavate da se na vašem licu usled nedostatka vlažnosti pojave bore.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.navidiku.rs/magazin/zabava/zanimljivosti/kozna-garnitura-kako-joj-produziti-rok-trajanja_22758/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>

<!-- Dynamic Page Served (once) in 4.329 seconds -->

